29. april, 1996.

O NOVOM GRBU GRAČANICE

(Bilješka prof. Rusmira Djedovića)

Ovih dana je usvojen novi grb Gračanice (općine i građa). Stari, koji je svojim ukupnim izgledom i simbolima je predstavljao vrijeme u proteklih nekoliko decenija, odlazi u historiju a vrijeme pred nama će tek pokazati koliko novi grb može izdržati sud historije. Novousvojeni grb Gračanice je u obliku štita. Izgled štita je potpuno isti kao i na grbu Republike Bosne i Hercegovine, samo što se u državnom grbu sa obje strane desno položene kose pruge nalaze po tri ljiljana, a na gračaničkom su sasvim drugi simboli i druga kompozicija. Zapravo, ovaj oblik prema pravilima heraldike (pomoćne historijske nauke koja proučava grbove) je utemeljen još u srednjovjekovnoj bosanskoj državi i takav oblik je imao kraljevski grb dinastije Kotromanića. Pored crne konturne i bijele boje ploha, na grbu su još dvije boje - tamno plava i zlatno žuta kao i na grbu BiH. Plava u crno-bijeloj varijanti daje crnu a žuta gotovo bijelu boju. Grb, tj. štit, je obrubljen trakom u žutoj boji. Unutar grba boja podloge je plava a simboli su uglavnom dati u bijeloj boji. Ukupnu kompoziciju grba čine dvije manje kompozicije sa po nekoliko simbola a iznad se nalazi natpis "Gračanica". U donjem dijelu je kompozicija sačinjena od sunca, polumjeseca i zvijezde. Ova tri univerzalna kosmička simbola imaju mnogostruka značenja. Sunce, koje je dato u žutoj boji, predstavlja izvor života. Polumjesec i zvijezda, čiji kraci su nešto ekscentričnije postavljeni, predstavljaju muslimansko-bošnjački narod koji čini većinu na ovom prostoru a takođe i ukupnu duhovnost i kulturu tog naroda. Ove simbole možemo na prostorima naše zemlje naći od najstarijih vremena, preko bogumilskih stećaka i turskog perioda koji je obilježen islamskom religijom pa sve do današnjih dana. Iznad ove se nalazi kompozicija kulturno-historijskih simbola ovog područja. U sredini se nalazi Sahat kula koja je glavni simbol grada Gračanice. Izgrađena prije više stoljeća i nešto nakrivljena, još od vremena izgradnje predstavlja svojevrsni "Gračanički krivi toranj", čija je funkcija bila određivanje i "otkucavanje" vremena. Sahat kula Ahmed paše Budimlije je najstariji očuvani građevinski objekat u gradu i nezaobilazni simbol Gračanice. Lijevo se nalaze uprošćeni obrisi srednjovjekovnog grada Sokola, izgrađenog u XIV stoljeću a prvi put u historijskim dokumentima spomenutog davne 1429 godine kao posjed bosanske kraljevske dinastije Kotromanića. Srednjovjekovni grad, a kasnije turska tvrđava, Sokol je najstarija očuvana građevina na opštini. Desno od Sahat kule su obrisi čardaklije, koja je izvorni oblik kuće u svim naseljima općine Gračanica. Čardaklija, tradicionalna bosanska kuća sa ispustom, je klasični primjer narodne arhitekture ovog područja. Na njoj je naglašen detalj - prozor sa demirima, tj. drvenom rešetkom. Zadnja dva simbola (tvrđava i čardaklija) su dati na nešto široj žutoj liniji koja je u obliku blagog luka i predstavlja brdski karakter općine Gračanica. Navedene dvije kompozicije, donja univerzalnih kosmičkih simbola i gornja - na uspjeli način stiliziranih kulturno-historijskih simbola ovog područja sa vitkim obrisima sahat kule spojeni su u skladan ansambl i čine osnovnu ideju autora, koja daje posebnu vrijednost ovom grbu. Unutar obrisa sunca je crnim brojevima upisana 1528. godina kao vrijeme prvog spomena imena Gračanica, u historijskim izvorima kao većeg naselja i rudnika željeza (u izvornom turskom poreskom defteru iz 1528. godine koji se čuva u Instanbulskom arhivu je spomenuta kao "Karye Gračanica, maden-i ahen"). U gornjem dijelu grba u žutoj podlozi, čija je donja ivica u obliku svoda, polulučno i slovima crne boje a nejednake veličine je dat naziv "GRAČANICA". Ovaj prijedlog rješenja grba Gračanice, koji je uradio dipl. ing. Jasmin Mulabdić iz Gračanice, a usvojen od Komisije za izbor grba i Opštinskog vijeća je predviđen i za manje promjene, shodno aplikaciji, tj. primjeni u određene svrhe. Moguća je izrada grba raznih dimenzija i u raznim tehnikama, promjena oblika slova i dodavanje drugih detalja koji obogaćuju izgled grba (npr. ljiljanove krune iznad grba itd.). I na kraju još da spomenemo da je Općinsko vijeće predložilo i neznatne dopune koje se prije svega ogledjau u dodavanju zelene boje u donjem dijelu grba.