“Leafed through by”: Omer Hamzic

Listovi od 1. 5. 2002. do 11. 2002.

8. 5. 2002.

Završena druga faza regulacije Sokoluše

Tehnickim prijemom završena je druga faza regulacije Sokoluše pored Srednjoškolskog centra do glavnog mosta kod "Žitokombinata" u dužini od 250 metara. Uloženo je oko 3600 hiljada KM koje su obezbijedene iz Opštinskog budžeta i Fonda za vodoprivredu TK i Fonda Sava. Pored otklanjanja mogucnosti poplava, zahvaljujuci prirodnim materijalima, posebno kamenim zidovima, obezbijeden je ljepši estetski izgled i ukupan ambijent u tom dijelu grada.

11. 5. 2002.

Nakon 13 godina – prva premijera dramskih amatera Gracanice

Rijec je o poznatoj komediji Ive Brešana "Hamlet iz Mrduše Donje" koju je režirao mladi glumac Miralem Džaferovic, ciji je rahmetili otac Hasib nekada bio prvak amaterske drame Gracanice. Iako je ova komedija "prezahtjevna" za amaterske dramske ansamble, gracanicka pozorišna družina, koja djeluje u okviru KUD-a "Adem Alic", osvjetlala je obraz i oduševila domacu publiku.

16. 5. 2002.

Gracanicki glasnik: trinaestka promovisana u Tuzli

Promociju je organizovala Narodna i univerzitetska biblioteka u Tuzli. Govorili su prof. dr. Ivan Balta, clan Madarske akademije nauka, prof. Pedagoškog fakulteta u Osijeku i književnici Atif Kujundžic i Zlatko Dukic.

21. 5. 2002.

Peti festival dramskog stvaralaštva mladih u Gracanici

Punih sedam dana (od 15. do 21. maja) Gracanica je bila grad teatra mladih iz više BiH gradova, medu kojima iz Mostara, Ugljevika, Tuzle… Rijec je o Petom festivalu djecijeg dramskog stvaralaštva Bosne i Hercegovine, na kojem su se pojavili dramski stvaraoci iz osnovnih škola "Drežnica" Mostar, "Meša Selimovic" Sarajevo, "Ugljevik" Ugljevik, "Brijesnica" Doboj Istok, gracanicke osnovne škole "Hasan Kikic", "Lukavica" i "Soko", te "Sartr" – škola lutkarstva iz Sarajeva, Gradsko pozorište iz Živinica, Društveni omladinski centar "Bijelo polje" Mostar, Djecji studio glume "Roda" Banja Luka, Pozorište mladih "Gimnazijalac" Ljubinje, Teatar Soli Tuzla, Mostarski teatar mladih Mostar i "Forum" teatar Srpsko Sarajevo. Organizatori Festivala su: Djecji dramski studio iz Mostara i Bosanski kulturni centar Gracanica. Za najuspješniju proglašena je predstava "Djeco, znate li šta je na kraju", koju je izveo Djecju studijo "Roda" iz Banja Luke.
Sudeci po interesovanju koje je vladalo za ovu dacku smotru, Gracanica pouzdano može racunati na svoju mladu pozorišnu publiku.

24. 5. 2002.

Okrugli sto: "Pisani mediji u Gracanici tokom rata 1992.– 1995. godina"

Okrugli sto je organizovan u povodu 25. maja, Dana odbrane Gracanice, odnosno desete godišnjice od izbijanja agresije na ovim prostorima. U radu skupa uzeli su ucešca clanovi redakcije i saradnici gracanickog ratnog lista "Biljeg vremena" i "Informativni bilten", istaknuti ratni komandanti i ratni rukovodioci opštine Gracanica. Glavni uvodnicar i medijator bio je književnik Atif Kujundžic, koji je zapaženu studiju na tu temu objavio u posljednjem, 13. broju "Gracanickog glasnika". Reprint izdanje pomenutih ratnih glasila prisutnima je prezentirala gracanicka izdavacka kuca "Monos".

29. 5. 2002. godine

Dvadeset treca sjenica opcinskog vijeca: Odluka o opcinskim priznanjima i izvještaji iz oblasti pravosuda

Pored Odluke o opcinskim priznanjima koja se dodjeljuju povodom Dana opcine, vijecnici su razmatrali i usvojili Izvještaj o radu Opcinskog pravobranilaštva za 2001. godinu, te informacije o radu Opcinskog suda i Opcinskog suda za prekršaje za 2001. godinu. Opcinskom tužilaštvu upucene su ozbiljne primjedbe zato što u skladu sa Zakonom nije ispoljilo više inicijative u slucajevima takozvane trece faze Doma kulture u Gracanici i kupovine zgrade u kojoj se nalazi poslovni prostor SDA u Gracanici.

30.5.2002.

Gracanicki glasnik: promovisana trinaestka i u Gracanici

Svoje radove iz ovog broja gracanickoj publici predstavili su prof. dr. Salih Jalimam i prof. dr. Ivan Balta. Rijec je o historiografsko-paleografskoj analizi jedne latinske srednjovjekovne isprave, kao najstarijem do sada poznatom dokumentu u kojem se spominje srednjovjekovni grad Sokol kod Gracanice. Prisutni su posebno zanimanje ispoljili za srednjovjekovnu historiografiju i heraldiku, o cemu su opširnije govorili profesori Balta i Jalimam.

2. 6. 2002.

Svecano obilježen 2. jun, Dan opcine Gracanica

Nizom kulturnih i sportskih manifestacija, u periodu od 15. maja do 2. juna, obilježeni su "Dani Gracanice", Dan odbrane, 25. maj, i Dan opcine, 2. jun. Izdvajamo "Miris gracanickuh lipa", Cetvrte brdske autotrke "Gracanica 2002.", više kvalitetnih fudbalskih meceva, cjelovecernjih kulturnih programa itd.
U sklopu proslave, simbolicno je oznacen pocetak radova na dogradnji objekata Opce bolnice "Dr. Mustafa Beganovic" u Gracanici.
Na svecanoj akademiji, povodom Dana opcine, dodijeljena su tradicionalna opcinska priznanja, pohvale i nagrade. Zlatna plaketa opcine Gracanica dodijeljena je firmama "Fortuna" i "Variplast", Srebrena plaketa dodijeljena je Mjesnoj zajednici Prijeko Brdo i firmama "Modaplast" i "Olimp", Zlatne znacke opcine Gracanica dobili su Osman Basic iz Donje Orahovice, dr. Edvin Mulalic iz Gracanice i dr. Zijad Terzic iz Gracanice, Srebrene znacke dobili su Zijad Isic iz Rašljeve, Milosav Mikic iz Gracanice, Jusuf Kadic iz Gracanice, Asim Džananovic iz Doborovaca i Jusuf Omercicevic iz Babica. Priznanje "Pocasni gradanin opcine Gracanica" dodijeljeno je gdi Miloški Nott, poznatoj humanitarki iz Londona, koja se posebno angažovala na opremanju nekoliko osnovnih škola u Gracanici.

15. 6. 2002.

Gracanicko peradarstvo: kamen temeljac za novi proizvodni kompleks u Pribavi

Rijec je velikoj farmi, površine 4.693 kvadratnih metara i pratecim preradivackim kapacitetima, u kojima ce posao naci oko 600 radnika. Projekt vrijedan oko 50 miliona KM finansirat ce se iz Federalnog fonda za zapošljavanje, iz komercijalnih kredita i odgovarajucih izvora medunarodne zajednice.
To je veliki poticaj za dalji razvoj peradarske proizvodnje na podrucju Gracanice, koja pilecim mesom snabdijeva kompletno tržište Bosne i Hercegovine.

28. 6. 2002.

Dvadeset cetvrta sjednica Opcinskog vijeca Gracanica: Izvještaj o pojavi antraksa u naselju Lukavica i ostvarenje Opcinskog budžeta

Na sjednici je receno da je prvo, 14. 6. 2002. godine, u mahali Delici, u selu Lukavica od posljedica antraksa uginula krava, a sedam dana kasnije umrlo je lice koje je ogulilo kožu sa tog uginulog grla. Vijecnici su informisani o svim mjerama zaštite i sprecavanja daljeg širenja te bolesti, koje vec daju odgovarajuce efekte.
Ostvareni prihodi Opcinskog budžeta veci su za 76% u odnosu na isti period prethodne godine, ali se Budžet ne ostvaruje planiranom dinamikom, pa su i predložene dodatne mjere za njegovo punjenje.
Vijece je usvojilo i informacije: o sigurnosnoj situaciji na opcini, o stepenu sanacije klizišta, o korištenju i upravljanju opcinskim zemljištem, o stanju ratom stradalog stambenog fonda itd.

10. 7. 2002.

Proradile gracanicke "Terme"

Bio je to veliki projekat, koji se zasnivao na velikim kolicinama termomineralnih i ljekovitih voda s obje strane Sprece, kao idealnom prirodnom resursu za razvoj zdravstveno-rekreativnog turizma, poljoprivrede, eksploatacije plina CO2 i toplifikaciju industrijskih pogona i stambenih objekata. Projekti su se zasnivali na rezultatima, istraživanjima i vizijama cuvenog strucnjaka iz oblasti balneologije, akademika Jospa Baca, koji je Gracanicu zadužio i za otkrice izvorišta pitke vode, odakle se Gracanica i danas "napaja". Prvi bazeni proradili su na podrucju Kakmuža, sada vec daleke 1985. godine. U isto vrijeme pocela je i eksploatacija plina CO2 i definisani projekti toplifikacije Gracanice, te projekti ostalih sadržaja koji su se trebali razvijati s desne strane Sprece.
Nažalost, rat je zaustavio realizaciju ovog velikog projekta. Nakon Dejtona, izgradeni objekti u Kakmužu ostali su u "drugom" entitetu.
Ove godine, ipak, nakon višegodišnjih priprema, stekli su se uslovi za nastavak, odnosno realizaciju tog projekta s desne strane Sprece. Na lokaciji Šenik, u prekrasnom prirodnom ambijentu, koji je urbanistickim planom zašticen od dalje nekontrolisane gradnje, gracanicka uspješno privatizovana firma "Terme", pocela je izgradnju buduceg Zdravstveno-rekreacionog centra. Projekat se zasniva na dokazanoj izdašnosti izvorišta termomineralne vode, cija je temperatura 35 stepeni celzijevih. Izgraden je bazen 25x15 metara, a odmah pored bazena objekat sa svim pratecim sadržajima, te kade koje, uz ljekarski nadzor, vec koriste pacijenti iz Gracanice i susjednih mjesta. Ljekovitost ovih voda odavno je dokazana, posebno za lijecenje reumatizma, kožnih oboljenja i postoperativni tretman. Osim lijecenja, na gracanickim termama, mnoge Gracanlije, kao i posjetioci iz drugih mjesta ovog ljeta provode prijatne trenutke odmora i osvježenja.

18. 7. 2002.

Dvadeset peta sjednica Opcinskog vijeca Gracanica: inicijativa za izmjenu grba opcine Gracanica…

…pokrenuta je iz više razloga: ustanovljen je stariji pomen Gracanice u historijskim izvorima u odnosu na godinu 1528., koja je ispisana na sadašnjem grbu. To je 2. jun 1429. godine, koji se obilježava i kao Dan opcine, što ce se, uz izmjenu još nekih detalja, imati u vidu prilikom redizajniranja sadašnjeg grba opcine.
Usvojena je i Informacija o pripremama za održavanje izbora 5. 10. 2002. godine, Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva na podrucju opcine Gracanica, te neke informacije iz oblasti komunalija i saobracaja.

2. 8. 2002.

Proradili bazeni za kupanje "Nasko" u Donjoj Orahovici

Radi se o olimpijskom bazenu 50x21 metar i bazenu za djecu 8x8 metara, te neophodnim pratecim objektima, koji predstavljaju samo prvu fazu buduceg sportsko-rekreacionog centra privatnog poduzetnika iz Orahovice, Nasmera Karica. Centar se razvija na površini od 4 hektara izvanrednog prirodnog ambijenta, a udaljen je svega 200 metara od magistralnog puta Doboj-Tuzla.

20. 8. 2002.

Izvršena konzervacija gracanickog "Cire"

Uskotracnom prugom do Karanovca Gracanica je "izašla" na željeznicu mocne Austrougarske imperije 1898. godine. Popularni "Ciro" bio je u službi sve do 1968. godine, kada je morao otici u staro gvožde, zajedno sa ostalim uskotracnim prugama u Bosni i Hercegovini. Ostao je u nostalgicnom sjecanju mnogih starijih Gracanlija, posebno po atraktivnom mostu iznad tadašnje željeznicke stanice (sadašnja Autobuska stanica), koji je povezivao Caršiju sa naseljem Ciriš. Od tog starog "Cire" na autobuskoj stanici do današnjeg dana ostala je samo zahrdala lokomotiva, koja je bila više ruglo neko atrakcija grada. Srecom, na inicijativu gradana i na zahtjev gracanickog udruženja za zaštitu kulturno-historijskih spomenika "Soko", opštinske vlasti su pronašle adekvatnu lokaciju i izvršile potpunu konzervaciju lokomotive, koja je "bljesnula" u svom punom sjaju i postala jedno od zanimljivih obilježja gracanicke caršije. Neka to bude simbolican pocetak ozbiljnije zaštite spomenicke i kulturne baštine na ovom prostoru.

20. 8. 2002.

Donja Orahovica: "Cijelo selo pod asfaltom"

To je naslov priloga iz "Dnevnog avaza", u kojem dopisnik tog lista iz Gracanice, Hasan Calic, izvještava da je Donja Orahovica prva mjesna zajednica na podrucju opcine Gracanica u kojoj su svi lokalni putevi asfaltirani. U mahalama Rijeka – Karici i Kamenica – Bajici asfaltirano je 5.239 dužnih metara lokalnih puteva. Uloženo je oko pola miliona maraka koje su obezbijedili mještani, Vlada Tuzlanskog kantona, opcina Gracanica i mjesna zajednica Donja Orahovica.

25. 8. 2002.

Grapska – deset godina poslije

Grapska je jedno od prvih i najteže postradalih bošnjackih sela u minulom ratu na širem prostoru izmedu Gracanice i Doboja. Ovdje ce se vjecno pamtiti deseti maj 1992. godine kada su srpske snage iz Doboja porušile i spalile 878 kuca, odvele u logore 390 muškaraca, na licu mjesta pobile 32 osobe, ostalo stanovništvo protjerale prema Gracanici…
Deset godina kasnije, ovo mocno selo pored rijeke Bosne diže se, takoreci, iz pepela. Obnovljeno je ili nanovo sagradeno više od polovine stambenih i gospodarskih objekata, obnovljena je osnovna škola, koju ce pohadati više od 100 daka, izgraden novi vodovod, podignuta džamija, vratilo se iz izbjeglištva 1200 mještana. Dopisnik "Dnevnog avaza", Hasan Calic, istice Grapsku kao primjer uspješnog povratka, suživota i kompromisa.

1. 9. 2002.

Nova džamija u Grapskoj

U prisustvu više od 20.000 vjernika iz cijele Bosne i Hercegovine otvorena je novosagradena džamija, sa munarom visokom 38 metara i dvije šerefe, kao jednim od simbola uspješnog povratka Bošnjaka u to postradalo selo pored Bosne. U izgradnju džamije džematlije Grapske uložile su 220 hiljada KM.

27. 9. 2002.

Dvadeset šesta sjednica Opcinskog vijeca Gracanica: dopuna odluke o stipendiranja daka i studenata, dopuna odluke o gracanickom vašaru, maloljetnicka delikvencija i upotreba narkotika na opštini

Utvrdeno je da se studentima prve godine dodijeli 5, a ostalim ukupno 15 stipendija, sa mjesecnim iznosom od 100 KM. Za stipendiranje ucenika srednjih škola utvrdeno je ukupno 20 stipendija (za svaki razred po pet). Visina mjesecne stipendije za srednjoškolce je 50 KM.
Informacija o maloljetnickoj delikvenciji i narkomaniji na opcini privukla je posebnu pažnju i izazvala zabrinutost vijecnika, koji su podržali mjere policije, ali i ostalih društvenih faktora na suzbijanju tog velikog zla koje je u porastu i na podrucju opcine Gracanica. Informacija o privrednim kretanjima na opcini za prvih 6 mjeseci ove godine prihvacena je bez rasprave.

3. 10. 2002.

Predat na upotrebu novosagradeni hirurški odjel Opšte bolnice "Dr. Mustafa Beganovic" u Gracanici

Dogradnja odjela u okviru Bolnice trajala je nepunih 5 mjeseci. Odjel je opremljen savremenim uredajima, koji u ovoj Bolnici obezbjeduju izvodenje i složenijih hirurških zahvata. Kapaciteti su namijenjeni žiteljima gracanicke i susjednih opština. Gradnju i opremanje finansirali su: Kantonalni zavod zdravstvenog osiguranja, Opšta bolnica i opština Gracanica.
Sa ovako koncipiranim i opremljenim medicinskim kapacitetima, dobrom kadrovskom strukturom, uspješno organiziranom primarnom zdravstvenom zaštitom u Domu zdravlja Gracanica i poliklinicko-dijagnostickim službama Opšte bolnice, po svojoj razvijenosti gracanicko zdravstvo zauzima drugo mjesto na Tuzlanskom kantonu, odmah iza Tuzle. To je još jedan od velikih uspjeha Gracanice.

5. 10. 2002.

Izbori se…

Pod tim sloganom, nakon žestoke, i po mnogima, do sada najprljavije kampanje, odigrali su se cetvrti poslijeratni i prvi izbori u organizaciji domacih vlasti u Bosni i Hercegovini. Na 4.106 birackih mjesta Bosanci i Hercegovci, na mandat od cetiri godine birali su clanove Predsjedništva BiH, predsjednika i dva potpredsjednika Republike Srpske, zatim predstavnike u Zastupnickom domu Parlamentarne skupštine BiH i Zastupnickom domu Parlamenta Federacije BiH, poslanike u Skupštini Republike Srpske, poslanike u kantonalnim skupštinama i zastupnike Opcinskog vijeca Žepce.
U centralnim birackim spiskovima upisano je 2,343.075 gradana BiH sa pravom glasa, koji su imali na raspolaganju "ponudu" od 57 stranaka, devet koalicija i tri neovisna kandidata. Na stranackim listama "ponudeno" je 7.537 kandidata.
Na opštini Gracanica upisano je 28.137 biraca, koji su glasali na 39 birackih mjesta.
Prema ocjeni gosp. Ahmeda Hamidovica, predsjednika Lokalne izborne komisije, izbori na podrucju gracanicke opštine obavljeni su u najboljem redu i bez nekih posebnih problema. protekli bez ikakvih problema i incidenata.

19. 10. 2002.

Objavljeni konacni rezultati ovogodišnjih opštih izbora: najviše glasova dobile SDA, SDS i HDZ

Glavne karakteristike ovih izbora su: velika apstinencija birackog tijela (glasalo jedva nešto preko 50%), težak poraz SDP, pobjednicki povratak nacionalnih stranaka na politicku scenu BIH i poraz Harisa Silajdžica, kandidata Stranke za BiH u "mrtvoj trci" sa Sulejmanom Tihicem, kandidatom SDA za mjesto bošnjackog clana Predsjedništva BiH.
Od svih stranaka koje su se natjecale za naklonost biraca, SDA je dobila ubjedljivo najviše glasova i na podrucju gracanicke opštine, i to na sva cetiri nivoa glasanja, potom slijedi SDP, Stranka za BiH itd. I dok SDA "pravi halvaluk", u SDP se medusobno optužuju za poraz i prokockano povjerenje biraca, koji više nikom ne praštaju.

31. 10. 2002.

Dvadeset sedma sjednica Opcinskog vijeca Gracanica: Statut Opcine uskladen sa Zakonom o lokalnoj samoupravi, izbori 5. oktobra, 2002. godine prošli u najboljem redu.