Likovi zavicaja

Akademik Julije HAHAMOVIC, akademik Aleksandar TRUMIC

O životu i istraživackom radu Josipa A. Baca

Life and research work of Josip A. Bac

Abstrakt: U periodu od 1979. do 1982. godine akademik Josip Bac vršio je opsežna istraživanja termalnih i plinovitih voda na podrucju opštine Gracanica. Bio je to znacajan prirodni resurs koji se morao dokazivati. Ali u to vrijeme ovdje nikom nije bilo do termalnih izvorišta, jer je vode za pice bilo sve manje. Redukcije su bile sve duže, žed je bukvalno prijetila Gracanici. Tadašnje vlasti nisu znale kako ce riješiti taj veliki problem. Vodovod iz Sokola doveden 1963. godine, po svom kapacitetu bio je nedostatan. Bez vode, Gracanica nije imala buducnosti. Cak se razmišljalo i o iseljavanju. Iako su ga nagovarali da pokuša pronaci pitku vodu za Gracanicu, prof. Bac je to s razlogom odbijao. Njega su zanimale termalne i plinovite vode u Spreckom polju, na cijem je istraživanju i definisanju kapaciteta intenzivno radio. Medutim, kada se u Gracanici pojavila velika epidemija žutice, izazvana nedostatkom vode u Gradskom vodovodu, prof. Bac je prihvatio molbu tadašnjih opštinskih rukovodilaca i otpoceo paralelno raditi i na istraživanju pitke vode za Gracanicu. Mimo svih ocekivanja, otkrio je dubinske izvore vode u Kamenolomu Pašalici, koji su kasnije zacijevljeni i ukljuceni u gradski vodovod. Od tada do danas, u taj vodovod nisu ukljucene neke nove znatnije kolicine vode, a takozvani konzum dva puta se povecao. Gracanica ocekuje novog Baca, iako je i onaj stari odavno zaboravljen. U znak zahvalnosti i sjecanja na tog velikog naucnika, koji je u jednom trenutku, pronašavši pitku vodu za Gracanicu, zasluženo slavljen kao heroj, a u povodu stote godišnjice njegovog rodenja, prenosimo prigodan tekst o životu i istraživackom radu prof. Josipa Baca koji je objavljen 1986. godine, neposredno poslije smrti uvaženog profesora, u Zborniku radova Akademije nauka BiH, posvecenih akademiku Josipu Bacu.

Abstract: From 1979 to 1982 the academician Josip Bac did the extensive research of thermal and gaseous water in the area of Gracanica municipality. It was a significant natural resource that had to be proven. But in that time no one cared about thermal sources, because the drinking water was lacking more and more. Reductions in water supply were longer and thirst had threatened Gracanica. Authorities of that time had no solution to this major problem. The water pipeline was extended from Sokol in 1963 but its capacity was not sufficient. Gracanica had no future without water. People even thought about emigration. Although others tried to persuade Professor Bac to look for potable water, he reasonably denied doing so. He was interested in thermal and gaseous waters in Sprecko polje, where he worked intensively on definition of their capacities. But when an epidemic of infectious hepatitis caused by lack of water in the city water supply, stroke Gracanica, Prof. Bac accepted the plea of then municipal officials and started parallel quest for potable water for Gracanica. Besides all expectations, he discovered deep-water sources in a quarry of Pašalici, which were integrated into the city water supply system. From then, up to the present day no new quantities of water worth of mentioning had ever been introduced into water supply, and consumption of water has twice increased. Gracanica is waiting for new Bac, the old one though had been forgotten long time ago. As a sign of gratitude and in memory of this great scientist, who was at one stage celebrated as a hero for finding potable water for Gracanica, and on the occasion of the 100th anniversary of his birth, we hereby copy the appropriate text on life and research of Prof. Josip Bac that was published in a Collection for academician Josip Bac, in 1986, right after the death of honourable professor of the B&H Academy of Science.

Pisati o djelatnosti Josipa A. Baca, inženjera hidrotehnicara, specijaliste za zahvat termo-mineralnih voda, profesora i akademika, znaci obuhvatiti jedan izvanredno veliki opus u naucnoj i strucnoj oblasti, u kojoj i u svjetskoj razmjeri - postoji veoma malo licnosti koje su svojim istraživackim radom uspjele da doprinesu ostvarenju velikog broja znacajnih otkrica na terenu, otkrica od opšte društvene koristi. Ostvarenja o kojima je rijec predstavljaju i dragocjene poduhvate u pravcu podizanja šireg tehnickog i privrednog razvoja brojnih geografskih regiona, u neposrednoj i daljoj buducnosti. Upravo ovakvi postupci karakteristicni su za plodni rad Josipa Baca, u hidrobalneologiji i u drugim slicnim oblastima u toku cetiri decenije, na brojnim podrucjima naše zemlje, a narocito u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, te u nekim susjednim, inostranim zemljama, u kojim se njegovo ime spominje sa visokim poštovanjem i zahvalnošcu. Ovo se posebno i u znacajnoj mjeri odnosi na Socijalisticku Republiku Bosnu i Hercegovinu, u kojoj su njegova djelatnost na terenu, a i postignuti rezultati posljednjih godina sve obimniji i sve znacajniji, cak i pored cinjenice da je on vec prije par godina ušao u devetu deceniju svog života.
Imajuci u vidu gore navedene cinjenice, kao i mnogobrojne, konkretno iskazane, mjerodavne ocjene zasluga Josipa Baca, posebno u vezi sa kaptažom mineralnih izvora, Odjeljenje tehnickih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine riješilo je da, povodom 50-godišnjice inženjerskog rada svog istaknutog clana, izda jubilarnu knjigu "Zbornik radova", kao trajnu uspomenu na njegov bogati stvaralacki doprinos nauci i struci, kako u našoj zemlji tako i u inostranstvu u oblasti balneohidrologije i balneotehnike, a u posljednje
vrijeme i u oblasti zahvata vode u kršu.

Biografski podaci

Josip A. Bac rodio se 1902. godine u Prijedoru (SR BiH), kao dijete tehnickog cinovnika bosanskohercegovacke administracije. Poslije preseljenja obitelji u Sarajevo, rano je izgubio oca, pa je sva materijalna i ostala briga oko izdržavanja i školovanja njega i cetiri njegova brata pala na majku Mariju, rod. Oršic, penzionerku po mužu.
U ovim uslovima završio je u Sarajevu osnovnu i srednju školu. Poslije mature, položene na srednjoj tehnickoj školi, 1921. godine krenuo je u Bec na školovanje na Visokoj tehnickoj školi, ali je iz materijalnih razloga bio prisiljen da prekine studije i da se zaposli u Generalnoj direkciji voda u Sarajevu. Od 1922. do 1926., bio je u službi, najprije u pomenutoj Generalnoj direkciji voda, zatim u Oblasnom hidrotehnickom odjeljku u Sarajevu i, najzad, od 1924. do 1926. godine radio je kao šef hidro-tehnickog odjeljka u Livnu (na poslovima odvodnjavanja i snabdijevanja vodom, te uredivanju bujica). 1926. godine odlazi u Prag na Visoku tehnicku školu, te u periodu do kraja 1935. godine završava studije za gradevinskog inženjera hidrotehnickog smjera. Diplomirao je 5. marta 1936. godine.
Po završetku studija u Pragu radio je kao hidrotehnicki inženjer u raznim ustanovama i krajevima naše zemlje, a najviše u Bosni i Hercegovini. Odmah poslije oslobodenja zemlje, 1945. godine, prešao je u resor Ministarstva gradevina SR BiH u Sarajevu, gdje je postavljen za šefa Hidrotehnickog odsjeka.
Svoju nastavnicku aktivnost na Univerzitetu zapocinje 1948. godine, na ondašnjoj Saveznoj visokoj školi za planinsko gazdovanje u Sarajevu. 1950. godine izabran je za vanrednog profesora na novoosnovanom Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Sarajevu. 1959. godine prelazi, u istom svojstvu, na Gradevinski odsjek Tehnickog fakulteta u Sarajevu na kom je, inace, honorarno predavao od 1952. godine Na Gradevinskom fakultetu izabran je za redovnog profesora 1965. godine. Ujedno je bio stalni naucni saradnik Zavoda za hidrotehniku Gradevinskog fakulteta od 1954. godine. Pored toga, od 1955. godine bio je naucni saradnik Zavoda za balneologiju i medicinsku klimatologiju SR BiH u Sarajevu – Ilidža, a iste godine postavljen je za naucnog saradnika Zavoda za balneologiju LRS u Rogaškoj Slatini.
Godine 1967. biran je za dopisnog clana, a 1973. godine za redovnog clana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
Za uspjehe i zalaganja u strucnom i naucnom radu primio je u zemlji brojna odlikovanja i druga priznanja, nagrade i diplome koje se navode u priloženom pregledu. Dobitnik je nagrade ZAVNOBiH-a, 27-julske i 6-aprilske nagrade, a nosilac je i 5 jugoslovenskih odlikovanja. Pocasni je gradanin Rogaške Slatine i Gornje Radgone u Sloveniji, Teslica i Gracanice u SR BiH. Pocasni je clan mnogih organizacija i ustanova koje je prof. Bac svojim radom narocito zadužio.
Od znacajnog interesa treba istaknuti cinjenicu da je akad. J. Bac odlikovan i sa 2 visoka austrijska odlikovanja, i to: Velikim pocasnim ordenom za zasluge (Das grosse Ehrenzeichen fur Verdienste) i Srebrenim komturnim križem za zasluge (Das silberne Komturkreuz des Ehrenzeichens fur Verdienste). Oba odlikovanja urucena su mu u znak zahvalnosti za njegove uspješne zahvate na terenima Republike Austrije.

Strucni i naucni radovi

U toku svoje dugogodišnje djelatnosti prof. Bac se istice ne samo kao dobar i priznat hidrotehnicki strucnjak, nego i svojim zapaženim naucnoistraživackim radovima. Njegove originalne metode rada, u oblasti hidrobalneologije i balneotehnike poznate su i vrlo cijenjene kako u našoj zemlji, tako i u inostranstvu. Pregled radova akademika Baca jasno pokazuje širinu i uspjehe njegove strucne i naucne aktivnosti. Vidi se da je, i pored rada u nastavi i angažovanja na raznim strucnim i organizacionim poslovima, našao vremena da sistematizuje i uopci mnoge rezultate svoga rada, a posebno u oblasti balneohidrologije i balneotehnike. Njegove originalne koncepcije, koje je izložio u nizu svojih publikacija, provjerene su i potvrdene brojnim rezultatima njegovih istražnih radova u našoj zemlji i inostranstvu.
Po prijedlozima akademika Baca i pod njegovim rukovodstvom uspješno su izvršeni istražni i kaptažni radovi brojnih termomineralnih voda, narocito u našoj Republici. Navodimo samo neke od njih:
Slovenija: Rogaška Slatina, Radenci, Vojno ljecilište u Rimskim toplicama, Terma u Podcetrtku;
Bosna i Hercegovina: Banja Ilidža, Kiseljak, Banja Fojnica, mofete u Klokotima kod Kiseljaka, Banja Vrucica, Banja Gradacac, Vitinicki kiseljak, u Kozluku kod Zvornika, Višegradska banja, termalni izvori u Sockovcu kod Gracanice, plinoviti termalni izvor u Boljanicu kod Gracanice;
Hrvatska: Istarske toplice, Stubicke toplice, Varaždinske toplice, terma u Lipiku;
Srbija: Vica kod Prokuplja, Smederevska Palanka;
Austrija: Bad Tatzmannsdorf, Bad Mitterndorf, Bad Schonau;
Italija: Casamicciola (o. Ischia);
SR Njemacka: Urach, pokrajina Baden-Wurttemberg;
Svi postignuti rezultati ne predstavljaju samo znacajna i vrijedna tehnicka ostvarenja vec u punoj mjeri osvjetljavaju i potvrduju ispravnost naucnih koncepcija i metoda rada akademika Baca. On u svom radu pristupa rješavanju problema kompleksno, povezujuci hidrološke i geološke elemente pojedinih izvorišnih podrucja sa hidraulickim elementima zahvatne gradevine, nastojeci pri tome ostvariti optimalne uslove izražene visinom pijezometrijskog nivoa, izdašnošcu i kvalitetom zahvacene vode. Za razliku od tradicionalnih plitkih zahvata termomineralnih voda, kojima se ne mogu postici optimalni rezultati, akademik Bac primjenjuje dubinske zahvate, bušenjem.
Za ilustraciju naucno-strucnog rada prof. Baca može najbolje da posluži uvid u nacin njegovog rješavanja problema mineralnih voda u Rogaškoj Slatini, akutnog preko tri stoljeca. Vrlo skromne kolicine mineralne vode bile su izložene povremeno, cesto i dugotrajnim pojavama demineralizacije.
Naglim razvojem Rogaške Slatine kao ljecilišta, pocetkom XIX stoljeca, povecavale su se i potrebe u kvalitetnoj mineralnoj vodi. Problem postaje interesantan za brojne istraživace, o cemu svjedoci vrlo bogata literatura.
Zahvatima novih izvora i brojnim rekaptažnim radovima na starim izvorima u prošlom stoljecu, nisu mogle biti zadovoljene potrebe u mineralnoj vodi ne samo u kvantitativnom, nego i u kvalitativnom pogledu. Pocetkom ovog stoljeca, 1907. godine, rješavanje problema mineralnih voda bilo je povjereno beckom geologu dr. J. Knettu, poznatom strucnjaku za zahvate termomineralnih voda na podrucju bivše Austro-Ugarske monarhije. Knett je primijenio, radi zahvata mineralne vode na užem izvorišnom podrucju, vrlo opsežne i skupocjene radove metodom razotkrivanja terena na površini od oko 1000 kvadratnih metara i dubini do 10 m ispod površine terena. Ni ova nastojanja nisu dala pozitivne rezultate, štaviše, štetne posljedice dolazile su postepeno i sve više do izražaja. Formirane su specijalne komisije za rješavanje ovog problema, vršeni neki sanacioni radovi i sistematska opažanja na novim izvorima i brojni sastanci. Poslije II svjetskog rata situacija sa izvorima postaje sve kriticnija, tako da je opstanak Rogaške Slatine kao ljecilišta došao u pitanje. U jesen 1951. godine pozvan je prof. Bac u Sloveniju radi konsultovanja o problemu rogaških mineralnih voda i predlaganja mjera za njegovo rješavanje.
Njegovi pogledi i rješenja koja je predložio Komisiji mogu se, u poredenju sa ukupnim dotadašnjim radom, a posebno u proteklih 50 i više godina, nazvati upravo revolucionarnim. Pošto su u pitanju plinoviti mineralni izvori, bunarski nacin plitkih zahvata, koji se primjenjivao kroz stoljeca, nije podesan i štetan je po mehanizam plinovitih izvora. S obzirom na vrlo nepovoljne hidrogeološke odnose i nepovoljan režim podzemnih voda na užem izvorišnom podrucju, štetni uplivi nepoželjnih voda (površinskih i podzemnih) nisu se mogli primijenjenim mjerama sprijeciti. Veliki broj kaptiranih izvora (13), od kojih se neki nisu ni koristili, omogucavao je nepotrebno i po mehanizam štetno gubljenje plina, koji je zajednicka komponenta svih plinovitih mineralnih izvora ovog podrucja. Korisno djelovanje plina na mehanizam izvora, odnosno na povišenje pijezometrijskog nivoa i povecanje izdašnosti izvora, uopce nije uzimano u obzir. I kod posljednjeg velikog zahvata 1907./08. ti osnovni principi nisu uzimani u obzir. Preljevni nivoi plitko zahvacenih izvora nalaze se znatno ispod srednjeg nivoa okolne podzemne vode. Prof. Bac je predložio da se odustane od bilo kakvih sanacionih radova. Mineralnu vodu treba zahvatiti dubinskim bušenjem. Prije pocetka bušenja trebaju se svi izvori, na bunarski nacin zahvaceni, definitivno likvidirati. Taj je prijedlog srž shvacanja prof. Baca i najrevolucionarniji dio njegovog izlaganja problema pred komisijom.
Prijedlozi prof. Baca su se toliko razlikovali od svih dotadašnjih mišljenja i prijedloga, da je za njihovo prihvatanje trebalo vremena. Iako ih vlada Slovenije nije izrekom prihvatila, rješenjem je bilo predvideno da se strukturnim bušotinama istraži uže izvorišno podrucje radi uvida u hidrogeološke i tektonske odnose, a za rukovodioca tih istražnih radova odreden je prof. Bac. U meduvremenu, prof. Bac je svoje mišljenje i prijedloge detaljnije obradio i potkrijepio u ekspertizi pod naslovom: "Prilog rješavanju problematike mineralnih voda u Rogaškoj Slatini", koja je na proširenom strucnom sastanku u Rogaškoj Slatini, 29. 06. 1952. godine u cijelosti prihvacena. Vec 30. 06. 1952. prof. Bac pristupa likvidaciji starih izvora, na bunarski nacin izgradenih, a 2. jula 1952. bušenju prve strukturne bušotine na lokaciji oznacenoj sa V-1. 7. jula 1952., na dubini od 28 m, zahvacena je visokomineralizirana voda sa pozitivnim pijezometrijskim nivoom i dometom mlaza vode od 9 m iznad površine terena. Stoljecima rješavan problem bio je prakticno i naucno dokazan i riješen u kratkom roku od samo 8 dana.
Radovi su nastavljeni u nekoliko faza i sa trajanjima od po 3 – 4 mjeseca godišnje, zakljucno sa 1967. godinom, kada su zahvacene vrlo velike kolicine visokomineralizirane vode tipa "Donat".
Tokom istražnih radova, godine 1953., prof. Bac je predložio da se oslobodeni plin CO2 iz mineralne vode koristi za privredne i narocito zdravstvene svrhe (suhe kupke), koje do toga vremena nisu uopšte u Jugoslaviji bile primijenjene. Iduce godine izgradena je plinara. Pocetna dnevna kolicina plina oslobodenog iz mineralne vode iznosila je 242 kg/dan.
Godine 1967. prestaje dalja saradnja prof. Baca na istražnim i kaptažnim radovima u Rogaškoj Slatini. Izvedene bušotine dale su dovoljno podataka o hidrogeološkim, stratigrafskim, tektonskim odnosima ne samo na užem izvorišnom podrucju, nego i mnogo šire. Dobijeni su raznim mjerenjima izvanredni podaci o mehanizmu plinovitih izvora i uplivu CO2 na mineralizaciju vode.
Akademik Josip Bac posljednjih nekoliko godina intenzivno radi na uopcavanju i sintezi rezultata svojih brojnih radova, nastojeci da ih poveže u jednom širem prostornom kontekstu. Takve su, naprimjer, studije: "Pojave termi i kiseljaka duž Busovackog rasjeda" i "Pojave, balneotehnicka rješenja zahvata i racionalno korišcenje termomineralnih voda i ugljicnog dioksida na prostoru sliva rijeke Bosne".
Ako posmatramo rad i ostvarenja akademika Baca u oblasti balneohidrologije i balneotehnike u periodu nakon II svjetskog rata, namece se uporedenje sa situacijom prije II svjetskog rata. Vidimo da su tada u našoj zemlji u ovoj oblasti djelovali i radili iskljucivo inostrani eksperti i naucnici (Knett, Kampe, Mauerer i dr). Zahvaljujuci akademiku Bacu, situacija se nakon II svjetskog rada suštinski mijenja, tako da se i inostrane zemlje obracaju ne samo za konsultacije, nego i za studije i rješenja jednom naucniku i strucnjaku iz naše republike.
Vrijedno je istaci da je akademik Bac uspješno primijenio metode dubinskog bušenja i u oblasti krša, radi zahvata pitke vode na lokalitetima:
• Slano kod Dubrovnika,
• Studenac kod Mostara,
• Ostrožac kod Duvna,
• šire i uže podrucje Cazina,
• šire i uže podrucje Velike Kladuše,
• šire i uže podrucje Gracanice,
• Sarajevo – u krugu Sarajevske pivare i u širem prostoru Sarajevskog polja.
Svojim zapažanjima znatno je doprinio rasvjetljavanju pojave i karaktera izvorišta podzemnih voda u Sarajevskom polju kao izvorišta visoke vrijednosti za naš grad. Takoder se odlucuje da umjesto plitkih kopanih bunara primijeni bušenje radi zahvata dubljih horizonata podzemnih voda.
Najzad, isticemo da se iz priloženog bibliografskog pregleda, koji sadrži oko 110 natpisa naucnoistraživackog i visokostrucnog znacaja, upravo na plastican nacin može vidjeti bogata preokupacija prof. Baca, posebno od 1948. godine, u oblasti opšte hidrotehnike i hidrobalneologije, sve njegove studije i istraživacke radove na terenu i u laboratoriju, brojni prijedlozi i mišljenja koja se odnose prakticki na sve naše socijalisticke republike, narocito na Bosnu i Hercegovinu, kao i na više veoma poznatih terena u inostranstvu.

PREGLED NAGRADA, ODLIKOVANJA I DRUGIH PRIZNANJA AKADEMIKA JOSIPA A. BACA
Nagrade:
• Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva (1965.),
• 27-julska nagrada (1974.),
• Nagrada ZAVNOBiH-a (1979.),
• Oktobarska nagrada SO Smederevska Palanka (1979.).
Odlikovanja:
• Medalja rada (1949.),
• Orden rada III reda (1957.),
• Orden zasluga za narod sa srebrnim zracima (1965.),
• Orden rada sa crvenom zastavom (1971.),
• Orden zasluga za narod sa zlatnom zvijezdom (1982.).
Inostrana odlikovanja:
• Veliki pocasni orden za zasluge (Austrija), 1966. godine,
• Srebrni komturski križ za zasluge - Austrija (1983.).
Pocasna priznanja:
• Clanstvo u Akademiji nauka i umjetnosti SR BiH - Sarajevo
• dopisni clan (1967.),
• redovni clan (1973.).
Imenovan pocasnim gradaninom:
• Rogaške Slatine, SR Slovenija (1956.),
• godine Radgone (Radenci), SR Slovenija (1969.), i
• Teslica (Banja Vrucica), SR BiH (1971.),
• Gracanice, SR BiH (1982.).
Proglašen pocasnim clanom radnih kolektiva:
• Ljecilišta Radenci, SR Slovenija (1969.),
• Specijalne bolnice "Banja Vrucica" kod Teslica (1971.).
Proglašen pocasnirn clanom:
• Turistickog društva SLANO kod Dubrovnika (1972.),
• Saveza Gradevinskih inženjera i tehnicara Jugoslavije (1979.).
Proglašen zaslužnim clanom:
• Saveza inženjera i tehnicara SR BiH (1969.),
• Jugoslavenskog društva za hidrologiju, Beograd (1976.).

Ostala priznanja:
• Povelja i nagrada tuzlanskog Komunalnog preduzeca za saradnju na rješavanju problema snabdijevanja pitkom vodom Tuzle (1969.);
• Diploma Specijalne bolnice za distrofiju mišica u Fojnici prigodom dvadesetogodišnjeg rada za ucinjene napore vezane za uspjeh te ustanove (1969.);
• Povelja i nagrada tuzlanskog Komunalnog preduzeca, za saradnju na rješavanju snabdijevanja pitkom vodom Tuzle (1970.);
• Spomen-plaketa povodom jubilarne proslave 25-godišnjice oslobodenja Kiseljaka, u znak priznanja za uspjehe postignute u radu i saradnji od znacaja za privredni, društveni i kulturni razvoj komune (1970.);
• Zahvalnica Gradevinskog fakulteta u Sarajevu, dodijeljena u povodu dvadesetogodišnjice rada Fakulteta za uspješan rad na unapredenju i razvitku djelatnosti Fakulteta (1970.);
• Zahvalnica UPI-Sarajevo, OOUR "Velepromet" Zvornik za izvanredno znacajan doprinos za otvaranje Fabrike mineralne vode "Vitinicki kiseljak" u Kozluku kod Zvornika (1974.);
• Plaketa SO Kuršumlija (SR Srbija) za narocite zasluge i postignute rezultate u razvoju Opštine (1974.);
• Spomen-plaketa SO Zvornik u znak priznanja za narocite zasluge na socijalistickoj izgradnji Opštine (1974.);
• Zalvalnica u povodu 20-godišnjice rada Zavoda za hidrotehniku Gradevinskog fakulteta u Sarajevu, za uspješan dugogodišnji rad i zalaganje na unapredenju i razvitku djelatnosti Zavoda (1974.);
• Priznanje, dodijeljeno povodom 25-godišnjice rada Šumarskog fakulteta u Sarajevu za izuzetne zasluge u razvoju Fakulteta, šumarske nauke i struke (1974.);
• Plaketa Univerziteta kao posebno univerzitetsko priznanje – 25 godina uspješnog rada na Univerzitetu (1974.);
• Povelja Gradevinskog fakulteta u Sarajevu povodom 25-godišnjice rada, u znak posebnog priznanja i zahvalnosti za izuzetne zasluge u razvoju nastave, naucne i strucne djelatnosti na Fakultetu i njegovim zavodima (1975.);
• Prva zlatna plaketa združenog preduzeca "Tehnogas" Beograd, za izuzetne rezultate i doprinos djelatnosti proizvodnje tehnickih gasova (1975);
• Spomen-plaketa grada Sarajeva (6.4.1975.);
• Spomen-cesma, izgradena u znak zahvalnosti od strane mještana Slanog kod Dubrovnika radi zahvacene i obezbijedene pitke vode (1975.);
• Zlatna plaketa Geološkog zavoda Slovenije, u znak priznanja prigodom 30. godišnjice rada Zavoda, Ljubljana (1976.);
• Povelja Turistickog saveza Jugoslavije povodom 25-godišnjice rada, za postignute rezultate na razvoju turizma i turisticke društvene organizacije (1978.);
• Povelja Turistickog saveza BiH povodom 25 godina postojanja i rada, u znak priznanja i zahvalnosti za višegodišnji uspješan rad i doprinos razvoju turizma u BiH (1978.);
• Zahvalnica i plaketa Radne organizacije Vodovod - Mostar povodom 25 godina razvoja samoupravljanja i 95-godišnjice postojanja vodovoda, za dugogodišnju saradnju na unapredenju vodovodnog i kanalizacionog sistema grada Mostara (1979.);
• Plaketa u povodu godišnjice prvog oslobodenja Velike Kladuše (23.2.1942.) - Dana komune, za doprinos u izgradnji i razvijanju socijalistickih samoupravnih društveno-ekonomskih odnosa opštine (1980.);
• Zahvalnica povodom 8. marta - Dana žena, Sekcija za društvenu aktivnost žena Opštinske konferencije SSRN Gracanice, za posebne zasluge na istraživanju termomineralnih i pitkih voda na podrucju opštine Gracanica (1980.);
• Zlatna znacka, povelja i spomen plaketa u povodu 7. aprila, Dana oslobodenja Gracanice, kao izraz javnog društvenog priznanja za izvanredne rezultate postignute u radu na jacanju bratstva i jedinstva i ekonomske osnove opštine Gracanica (1980);
• Povelja i plaketa u povodu 8. aprila, Dana oslobodenja Kiseljaka, kao društveno priznanje za posebne zasluge i postignute rezultate u razvoju opštine Kiseljak (1980);
• Priznanje dodijeljeno 24. novembra povodom dana Komunalne radne organizacije "KOMRAD" – Zenica, za uspješnu saradnju (1980);
• Šestoaprilska spomen plaketa, za narocito zalaganje i postignute uspjehe u socijalistickoj izgradnji na podrucju opštine Gradacac (1981);
• Prva zlatna spomen-plaketa, dodijeljena povodom 27. jula, Dana Mjesne zajednice Kozluk, SO Zvornik, u znak priznanja za poseban doprinos ukupnom socijalistickom samoupravnom razvoju Mjesne zajednice Kozluk (1981.);
• Plaketa Cazina, dodijeljena povodom 2. septembra, godišnjice prvog oslobodenja Cazina 1942. godine, za doprinos u razvijanju samoupravnih socijalistickih odnosa i rezultata postignutih u razvitku cazinske opštine (1982.);
• Spomen-plaketa SO Srebrenik, SR BiH, povodom 9. septembra, Dana komune, za narocite zasluge u izgradnji i razvijanju samoupravnih odnosa i za postignute rezultate u radu (1983.).

BIBLIOGRAFIJA JOSIPA A. BACA OD 1948. GODINE

1. Melioracioni radovi u Bosni i Hercegovini, Pregled, sv. 11/12, god. 1948. Sarajevo, str. 907.-922.
2. Pregled rješavanja problematike mineralnih voda u Rogaškoj Slatini, Sarajevo, 1952., strana 67, sa 9 crteža i 5 tabela. Rad pohranjen u Arhivu ljecilišta Rogaške Slatine, SR Slovenija.
3. Mišljenje o štetnom uplivu voda potoka Sušice na mehanizam termalnog vrela u Dolenjskim toplicama i mjere zaštite, Dolenjske toplice 1952. godine, F. D. Zdravilišca Dolenjske toplice, SR Slovenija.
4. Kaptiranje termomineralnih vrela, sa narocitim osvrtom na izvršene kaptažne radove u god. 1952./53. u Rogaškoj Slatini, Predavanje održano 26. novembra 1953. na II naucnom sastanku (kongresu) za reumatologiju, fizikalnu medicinu i balneoklimatologiju u Zagrebu (25.-28. novembra 1953), Zbirka predavanja str. 8.
5. Mišljenje i prijedlog za izvršenje istražnih i kaptažnih radova u svrhu zahvata termomineralnih voda u Mladenovcu, Mladenovac, 1953. godine, F. D. Gradske opštine Mladenovac, SR Srbija.
6. Mišljenje i prijedlog za izvršenje istražnih i kaptažnih radova u svrhu zahvata termalne vode na podrucju "Bledskih toplica" - Bled, 1953. godine: F. D. Mjesnog narodnog odbora (MLO), SR Slovenija.
7. Zahvat termalne vode u Banji Vrucici, Mišljenje, prijedlog i rukovodenje istražnim i kaptažnim radovima I faze radi zahvata plinovite termalne vode u Banji Vrucici kod Teslica tokom 1950./53. godine, F. D. Ljecilište Banja Vrucica kod Teslica, SR BiH.
8. Zahvat arsensko-vitriolne vode u Srebrenici, Mišljenje, prijedlog i rukovodenje istražnim i kaptažnim radovima radi zahvata arsensko-vitriolne vode "Crni guber" kod Srebrenice, godine 1953, F. D. Arhiv Ljecilišta u Srebrenici, SR BiH.
9.Zahvat plinovite mineralne vode u Rogaškoj Slatini, Mišljenje, prijedlog i rukovodenje istražnim i kaptažnim radovima I faze, radi zahvata plinovite mineralne vode u Rogaškoj Slatini tokom 1952./53. godine, F. D. Arhiv Ljecilišta Rogaške Slatine, 1953. godine, SR Slovenija.
10. O cirkulaciji podzemne vode plicih horizonata na užem izvorišnom podrucju Rogaške Slatine, Studija objavljena u "Radovima" Poljoprivredno–šumarskog fakulteta u Sarajevu br. 4./5, god. 1954. str. 261.–266. sa 4 crteža i 1. tabelom.
11. Mišljenje i prijedlog za izvršenje istražnih i kaptažnih radova u svrhu zahvata termalne vode u Negorackoj banji kao i hladnih kiselih voda-kiseljaka – u selu Konjsko kod Gevgelije, SR Makedonija, Negoracka banja, 1954. godine, F. D. Skupštine opštine Gevgelija, SR Makedonija.
12. Mišljenje i prijedlog za izvršenje istražnih i kaptažnih radova u svrhu zahvata termalne vode i njenog racionalnog korišcenja u Pribojskoj banji, Priboj, 1954. godine, F. D. Skupštine opštine Priboj.
13. Zahvat termalne vode kod Štipa. Mišljenje, prijedlog i rukovodenje istražnim i kaptažnim radovima u svrhu zahvata dodatnih kolicina termalne radioaktivne vode za potrebe Banje Keževice kod Štipa tokom 1953./54. godine, Štip, 1954. F. D. Skupštine opštine Štip, SR Makedonija.
14. Mišljenje i prijedlog za saniranje postojecih i zahvat novih mineralnih izvora kisele vode u Slatini Radenci, Radenci, 1954. F. D. Zdravilišce Radenci, SR Slovenija.
15. Zahvat plinovite mineralne vode u Jasenici kod Zvornika, Mišljenje, prijedlog i rukovodenje istražnim i kaptažnim radovima I faze u svrhu zahvata mineralne vode tokom 1954. Zvornik, 1954. godine. F. D. Arhiva Skupštine opštine Zvornik, SR BiH.
16. Zahvat plinovite mineralne vode u Kozluku kod Zvornika, Mišljenje, prijedlog i rukovodenje istražnim i kaptažnim radovima I faze u svrhu zahvata mineralne vode tokom 1954. Zvornik, 1954, godine, F. D. Arhiva Skupštine opštine Zvornik, SR BiH.
17. Mišljenje i prijedlog za saniranje izvorišta termalne vode u Varaždinskim toplicama, Varaždinske toplice, 1955. godine, F. D. Arhiv Ljecilišta Varaždinske toplice, SR H.
18. BALLIF, Philipo, biografski podaci, Zagreb, 1955. Enciklopedija Jugoslavije, Knj. I.
19. Termomineralni izvori u NR BiH, – Predavanje sa projekcijama i diskusijom, održano u Društvu gradevinskih inženjera i tehnicara BiH, Sekcija hidrotehnicara u Sarajevu, 7. VI 1955. godine, F. D. Arhiv DIT-a Sarajevo, SR BiH.
20. Die Fassung der gasfuhrenden Quellen mit besonderer berucksichtigung der ausgefuhrten Fassungsarbeiten in Bosnien und Slowenien, Referat održan na Congres International D'Hydro-climamatisme et de Thalassotherapie, održan od 8.–13. maja 1954. u Opatiji. Rezime Referata, objavljen u kongresnim materijalima, knjiga II, str. 313.–315, Beograd, 1956.
21. Mišljenje o mogucem štetnom uticaju gradnje tunela kroz masiv Boca na mehanizam plinovitih mineralnih izvora u Gaberniku, Kostrivnici i Rogaškoj Slatini, Sarajevo, 1956. godine, F.D. Arhiv Zdravilišca Rogaške Slatine, SR Slovenija.
22. Mehanizam i kaptiranje vode mineralnih izvora, Referat sa projekcijama i diskusijom na Savjetovanju hidrotehnicara Jugoslavije u oktobru 1956. godine. Referat u izvodu objavljen u posebnom broju "Gradevinar", god. VIII, oktobar 1956., Zagreb, str. 54.–60. sa 2 grafikona, SR Hravtska.
23. Pojava pregrijanih para na užem izvorišnom podrucju termalnih izvora u Banji Ilidži kod Sarajeva, Referat održan na II Kongresu geologa FNRJ u Sarajevu, septembra 1957. Referat objavljen u kongresnim materijalima u Sarajevu, 1957. god. str. 614–616. sa 1 crtežom, SR BiH.
24. Upliv ekshalacija plina na mineralizaciju vode plinovitih izvora, Referat održan na II geologa FNRJ u Sarajevu, septembra 1957. godine. Referat objavljen u kongresnim materijalima u Sarajevu, 1957. god. str. 602.–613. sa 11 crteža, SR BiH.
25. Zahvat termalne vode u Gradaccu, Mišljenje, prijedlog i rukovodenje istražnim i kaptažnim radovima I faze u svrhu zahvata termalne vode, Gradacac 1957. godine, F. D. Arhiv ljecilišta "Banje Gradacac" u Gradaccu, SR BiH.
26. Kaptiranje vode plinovitih mineralnih izvora, Predavanje sa projekcijama i diskusijom, održano 10. III 1957. u Sarajevu, na plenarnom sastanku clanova Saveza geoloških društava Jugoslavije.
27. Mišljenje i prijedlog za izvršenje istražnih i kaptažrrih radova u Gaberniku i Kostrivnici u svrhu zahvata plinovite mineralne vode, Rogaška Slatina 1957. godine, F. D. Arhiv Ljecilišta Rogaške Slatine.
28. Mišljenje i prijedlog za izvršenje istražnih i kaptažnih radova u svrhu zahvata sumporovite vode u Gornjem Jelovcu kod Prijedora, Prijedor 1958. godine, F. D. Skupština opštine SR BiH.
29. Mišljenje o mogucem štetnom uplivu prestojecih regulacionih i melioracionih radova u Šcavniškoj dolini na mehanizam plinovitog mineralnog izvora u Oceslavcima, Videm, 1958. godi Arhiv SO Videm, SR Slovenija.
30. Mišljenje i prijedlog za izvršenje istražnih i kaptažnih radova u Tuheljskim toplicama radi zahvata vecih kolicina kvalitetnije termalne vode, Tuheljske toplice, 1958. godine, FD Ljecilišta Tuheljske toplice, opcina Klanjec, kotar Krapina, SR Hrvatska.
31. Mišljenje, prijedlog i rukovodenje istražnim i kaptažnim radovima u Banji Fojnici kod Kiseljaka radi zahvata vecih kolicina kvalitetnije termalne (radioaktivne) vode, Sarajevo, 1958., F. D. Ljecilište Banje Fojnice kod Kiseljaka, SR BiH.
32. Mišljenje i prijedlog kao i eksperimentalni tehnicki pokus neposrednog korišcenja oslobodenog ugljicnog dioksida iz plinovitog termomineralnog kaptiranog izvora u Banji Vrucici kod Teslica. (To je ujedno i prva primjena korišcenja CO2 u terapeutske svrhe u Jugoslaviji), Banja kod Teslica, 1958. godine, F. D. Ljecilište Banje Vrucice kod Teslica, SR BiH.
33. Mišljenje, prijedlog i rukovodenje istražnim i kaptažnim radovima I faze na podrucju mofeta u Klokotima kod Kiseljaka u svrhu zahvata slobodnog ugljicnog dioksida (CO2) i njegovog koršcenja u privredne i zdravstvene svrhe, Klokoti, 1957./58. godine, F. D. Skupština opštine Kiseljak, SR BiH.
34. Zahvat plinovite mineralne vode u Rogaškoj Slatini, Mišljenje, prijedlog i rukovodenje istražnim i kaptažnim radovima II faze radi zahvata plinovite mineralne vode i uvida u hidrološke odnose na užem izvorišnom podrucju Rogaške Slatine tokom 1955./1958. godine, F.D. Arhiv Ljecilišta Rogaške Slatine, 1958. godine, SR Slovenija.
35. Zahvat termalne vode u Rimskim toplicama, Mišljenje, prijedlog i rukovodenje istražnim i kaptažnim radovima I faze u svrhu zahvata termalne vode za potrebe Vojnog ljecilišta u Rimskim toplicama tokom 1958./59. godine, Rimske toplice, 1959, F. D. Vojno ljecilište u Rimskim toplicama, SR Slovenija.
36. Vode mineralnih izvora, Predavanje održano na Radnickom univerzitetu u Sarajevu 29. oktobra 1959. godine.
37. Zahvat hladne plinovite vode u D. Kostrivnici kod Rogaške Slatine, Mišljenje, prijedlog i rukovodenje istražnim i kaptažnim radovima I faze tokom 1958./59. godine, F. D. Arhiva Ljecilišta Rogaške Slatine, 1959. god, SR Slovenija.
38. Zahvat hladne plinovite vode u D. i godine Gaberniku kod Rogaške Slatine, Mišljenje, prijedlog i rukovodenje istražnim i kaptažnim radovima I faze tokom 1958./59. godine, F. D. Arhiv Ljecilišta Rogaške Slatine, 1959. godine, SR Slovenija.
39. Mišljenje i prijedlog o mogucnostima saniranja termalnih izvora kao i zahvata dodatnih kolicina termalne vode u Lipiku dubinskim bušenjem, Lipik, 1959. godine, F. D. Arhiv Ljecilišta Lipik, SR Hrvatska.
40. Zahvat termalne vode u Lipiku, Rukovodenje istražnim i kaptažnim radovima radi zahvata dodatnih kolicina termalne vode dubinskim bušenjem (I faza radova), Lipik, 1960. godine, F. D. Arhiv Ljecilišta Lipik, SR Hrvatska.
41. Rezultati raziskovalnih in kaptažnih del v Rimskih toplicah izvršenih v 1. 1958./59. (I faza radova),. Rad objavljen u Celjskom zborniku 1961. god, str. 217. do 232. sa 3 crteža, Celje, SR Slovenija.
42. Melioracioni radovi u Holandiji, Izvještaj o specijalizaciji u Holandiji 1959. Sarajevo, 1961. str. 34 i 158 fotografija, F. D. Tehnicka pomoc, Izvršno vijece SR BiH, Sarajevo.
43. Termomineralni izvori u Tuheljskim toplicama (sa M. Herakom), Prijedlog za odredivanje užih i širih zaštitnih zona termomineralnih izvora u Tuheljskim toplicama, Tuheljske toplice 1962., F. D. Ljecilište Tuheljske toplice, opcina Zabok, kotar Krapina i Savjet za Narodno zdravlje, Zagreb, SR Hrvatska.
44. Termomineralni izvori u Krapinskim toplicama (sa Herakom), Prijedlog za odredivanje užih i širih zaštitnih zona termomineralnih izvora u Krapinskim toplicama, Krapinske toplice 1962., F. D. Ljecilište Krapinske toplice, opcina Zabok, kotar Krapina i Savjet za Narodno zdravlje, Zagreb, SR Hrvatska.
45.Termomineralni izvori u Varaždinskim toplicama (sa Herakom), Prijedlog za odredivanje užih i širih zaštitnih zona termomineralnih izvora u Varaždinskim toplicama, Varaždinske toplice 1962, F. D. Ljecilište Varaždinske toplice i Savjet za Narodno zdravlje, Zagreb, SR Hrvatska.
46. Termomineralni izvor u Stubickim toplicama (sa Herakom), Prijedlog za odredivanje užih i širih zaštitnih zona termomineralnih izvora u Stubickim toplicama, Stubicke toplice 1962, F. D. Ljecilište Stubicke toplice, opcina D. Stubica, kotar Krapina i Savjet za Narodno zdravlje, Zagreb, SR Hrvatska.
47. Termomineralni izvor u Lipiku (sa Herakom), Prijedlog za odredivanje užih i širih zaštitnih zona termomineralnog izvora u Lipiku, Lipik, 1962, F. D. Ljecilište Lipik, opcina Pakrac, kotar Daruvar i Savjet za Narodno zdravlje Zagreb, SR Hrvatska.
48. Termomineralni izvori u Daruvaru (sa Herakom), Prijedlog za odredivanje užih i širih zaštitnih zona termomineralnih izvora u Daruvaru 1962. godine, F. D. Ljecilište Daruvar, opcina i kotar Daruvar kao i Savjet za Narodno zdravlje, Zagreb, SR Hrvatska.
49. Termomineralni izvori u Topuskom (sa Herakom), Prijedlog za odredivanje užih i širih zaštitnih zona termomineralnih izvora u Topuskom 1962. godine, F. D. Ljecilište Topusko, opcina Topusko, kotar Karlovac i Savjet za Narodno zdravlje Zagreb, SR Hrvatska.
50. Mehanizam plinovitih izvora – studija, Sarajevo, 1961./62. F. D. Zavod za hidrotehniku Gradevinskog fakulteta, I i II dio, Sarajevo, SR BiH.
51. Exhalationen von freiem Kohlendioxyd aus gasfuhrenden Quellen und deren Einfluss auf die Mineralisation des Wassers, Referat podnešen na Medunarodnom kongresu održanom 4–8. oktobra 1958. u Lacco Ameno Dischia – Italija i objavljen u kongresnim materijalima Atti del Congresso Internazionale di Idrologia e Climatologia, str. 525. do 533., Milano, 1962. god. Italija.
52. Zahvat hladne plinovite vode u godine Gaberniku kod Rogaške Slatine, Mišljenje, prijedlog i rukovodenje istražnim radovima II faze tokom 1961./62. godine, F. D. Arhiv Ljecilišta Rogaške Slatine, 1962. god. SR Slovenija.
53. Strucno mišljenje o izvršenim istražnim i kaptažnim radovima u svrhu zahvata termalne vode u Velikoj – Slavonska Požega – kao i mogucnosti njenog korišcenja u terapeutske i rekreacione svrhe, Sl. Požega, 1963. F. D. NOK–a Slavonska Požega, SR Hrvatska.
54. Mišljenje i prijedlog za izvršenje istražnih i kaptažnih radova u svrhu zahvata dodatnih kolicina termalne vode u Lešcu, za potrebe buducih rekreacionih i medicinsko–terapeutskih objekata, Duga Resa, 1963. godine, F. D. Skupština opštine Duga Resa, SR Hrvatska.
55. Rukovodenje istražnim i kaptažnim radovima u Varaždinskim toplicama radi zahvata vecih kolicina kvalitetnije termalne vode, Varaždinske toplice 1962./63. godine, F. D. Arhiv Ljecilišta u Varaždinskim toplicama, SR Hrvatska.
56. Mišljenje i prijedlog (1959. godine) kao i rukovodenje istražnim i kaptažnim radovima (1962./63. godine) u Stubickim toplicama u svrhu zahvata dodatnih kolicina kvalitetne termalne vode, Stubicke toplice, 1959. i 1962./63. godine, F. D. Arhiv kupališnog ljecilišta u Stubickim toplicama, SR Hrvatska.
57. Režim podzemnih voda dijela Sarajevskog polja: Obod Igmana – Rijeka Željeznica – Aleja (sa Avdagicem), Studija, Sarajevo 1963., str. 104. sa 67 crteža i tabela, F. D. Zavod za hidrotehniku Gradevinskog fakulteta u Sarajevu, SR BiH.
58. Zahvat termalne radioaktivne vode u Istarskim toplicama, Mišljenje i prijedlog (1963. g) kao i rukovodenje istražnim i kaptažnim radovima (1964. godine ) u Istarskim toplicama (kod Buzeta) u svrhu zahvata dodatnih kolicina kvalitetne radioaktivne termalne vode, Istarske toplice, 1963./64. godine, F. D. Arhiv ljecilišta Istarske toplice, SR Hrvatska.
59. Prilog rješavanju problematike Rogaških mineralnih voda, Habilitacioni rad, koji obuhvat 279 stranica teksta i 50 stranica tablica, grafikona i fotografija i jednu geološku kartu, Sarajevo 1964. godine, F. D. Arhiv Gradevinskog fakulteta u Sarajevu.
60. Zahvat plinovite mineralne vode u ljecilištu Bad Tatzmannsdorf, Mišljenje, prijedlog i rukovodenje istražnim i kaptažnim radovima tokom 1963./64. godine, Bad Tatzmannsdorf, 1964. godine, F. D. Arhiv Ljecilišta Bad Tatzmannsdorf, Austrija.
61. Izvještaj o izvršenim istražnim i kaptažnim radovima u svrhu zahvata termalne radioaktivne vode u dolini rjecice Sutle kod Podcetrtka tokom druge polovine 1965. godine, F. D. Arhiv ljecilišta Rogaške Slatine, SR Slovenija.
62. BUJICE – Clanak objavljen u Tehnickoj enciklopediji II sv., str. 543.–548., 1966. u Zagrebu.
63. Mechanismus und die Fassung der Mineralquellen, Referat podnesen na Internacionalnom kongresu hidrogeologa u Beogradu, septembra 1963. Rad objavljen u kongresnim materijalima, Beograd, 1966. godine, str. 319.–326.
64. Istražni prostor: Izvorska linija Vrelo Bosne – Krupac, Izvještaj o hidrološkim radovima u 1966. godini, Sarajevo, 1967, F. D. Zavod za hidrotehniku Gradevinskog fakulteta u Sarajevu – HZ/D – 81./1, SR BiH.
65. Zahvat plinovite vode u Potplatu, Mišljenje, prijedlog i rukovodenje istražnim radovima na lokalitetu Potplat kod Rogaške Slatine u svrhu uvida u hidrogeološke odnose i eventualni zahvat plinovite mineralne vode, Rogaška Slatina, 1966./67. godine, F. D. Arhiv Ljecilišta Rogaške Slatine, SR Slovenija.
66. Zahvat plinovite mineralne vode u Rogaškoj Slatini, Mišljenje, prijedlog i rukovodenje istražnim i kaptažnim radovima III faze radi zahvata plina i plinovite mineralne vode na užem izvorišnom podrucju Rogaške Slatine tokom 1963./67. godine, F. D. Arhiv Ljecilišta Rogaške Slatine, 1967. godine, SR Slavenija.
67. Istražni radovi i zahvat pitke vode dubinskim bušenjem u Grguricima kod Slanog, Radovi Prve faze izvršeni tokom 1967., godine, Slano 1967. godine, F. D. Zavod za hidrotehniku Gradevinskog fakulteta u Sarajevu, HZ/D – 96, Sarajevo, 1967.
68. Zahvat mineralne vode kod Prokuplja, Mišljenje, prijedlog i rukovodenje istražnim i kaptažnim radovima u Vici kod Prokuplja u svrhu zahvata plinovite mineralne vode tokom 1968. godine, F. D. Arhiv OOUR–a "Prokupac", Pogon "Milan toplica" – Prokuplje, SR Srbija
69. Zahvat mineralne vode u Jasenici kod Zvornika, Mišljenje, prijedlog i rukovodenje istražnim kaptažnim radovima II faze u Jasenici kod Zvornika, tokom 1968. godine, F. D. Arhiv Skupštine opštine Zvornik, SR BiH.
70. Zahvat termalne vode na otoku Ischi-a – Italija, Mišljenje, prijedlog i rukovodenje istražnim i kaptažnim radovima u naselju Casamicciola, otok Ischi-a u svrhu zahvata termalne vode tokom 1968. godine, F. D. Arhiv Terme Stohrer, Casamicciola – Ischia, Italija.
71. Uslovi postanka i pojave mineralnih voda i njihovo kaptiranje, Casopis "Mineralne vode" Zagreb, 1969. god., V, str. 15.-17.
72. Prilog rješavanju problema kaptiranja plinovitih mineralnih voda, Pristupno predavanje održano u povodu izbora 1967. godine za dopisnog clana Akademije nauka i umjetnosti BiH u Sarajevu, Sarajevo, 11. juna 1969. godine.
73. Zahvat plinovite mineralne vode u Bad Schonau – Austrija, Mišljenje, prijedlog i rukovo denje istražnim kaptažnim radovima radi zahvata vecih kolicina plinovite vode dubinskim bušenjem tokom 1968./69. godine, Bad Schonau, 1969. godine, F. D. Arhiv Ljecilišta Bad Schionau.
74. Zahvat termalne vode u ljecilištu Bad Heilbrunn – Mitterndorf, Mišljenje, prijedlog i rukovodenje istražnim i kaptažnim radovima radi zahvata dodatnih kolicina toplije termalne vode dubinskim bušenjem tokom 1968./69. godine, Bad Heilbrunn, 1969. godine, F. D. Arhiv Ljecilišta Bad Heilbrunn kod Mitterndorfa, Austrija.
75. Zahvat termalne vode u Urachu, Mišljenje, prijedlog i rukovodenje istražnim i kaptažnim radovima kod Urach-a u svrhu pronalaženja i zahvata termalne vode pomocu dubinskog bušenja, Urach, 1970. godine, F. D. Arhiv opštine Urach, pokrajina Baden–Wurttemberg, Savezna Republika Njemacka.
76. Zahvati termalne vode u Banji Vrucici, Mišljenje, prijedlog i rukovodenje istražnim i kaptažnim radovima II faze, radi zahvata dodatnih kolicina plinovite termalne vode za novo ljecilište u Banji Vrucici tokom 1970./71. godine, F. D. Ljecilište Banja Vrucica kod Teslica, SR BiH.
77. Zahvati mineralne vode u Jamnici, Mišljenje, prijedlog i rukovodenje istražnim i kaptažnim radovima radi zahvata kisele mineralne vode u Jamnici tokom 1971. godine, F. D. Marijan Badel – pogon Jamnica, Zagreb, SR Hrvatska.
78. Zahvat termalne vode u Lipiku, Rukovodenje istražnim i kaptažnim radovima u Lipiku radi zahvata dodatnih kolicina termalne vode pomocu dubinskog bušenja (II faza radova), Lipik 1972. god., F. D. Arhiv Ljecilišta Lipik, SR Hrvatska.
79. Istražni i kaptažni radovi na prostoru Grgurici – Sladenovici – Budima, Radovi II faze, nastavljeni tokom 1970. godine, F. D. Zavod za hidrotehniku Gradevinskog fakulteta u Sarajevu, HZ/D – 113 – 1972. godine.
80. Zahvat termalne vode u Smederevskoj Palanci, Mišljenje, prijedlog i rukovodenje istražnim i kaptažnim radovima na užem podrucju Smederevske Palanke u svrhu zahvata plinovite termalne vode pomocu dubinskog bušenja tokom 1972./73. godine, F. D. Skupština opštine Smederevska Palanka, SR Srbija.
81. Zahvat plinovite mineralne vode u Kozluku kod Zvornika, Mišljenje, prijedlog i rukovodenje istražnim i kaptažnim radovima II faze tokom 1972./73. godine, F. D. Arhiva Skupštine opštine Zvornik, 1973. godine, SR BiH.
82. Zahvat pitke vode u Cazinu, Mišljenje, prijedlog i rukovodenje istražnim i kaptažnim radovima I faze u svrhu zahvata pitke vode na užem podrucju Cazina (lokaliteti Vignjevici i Stovrela) tokom 1973./74. godine, F. D. Skupština opštine Cazin, SR BiH.
83. Zahvat termalne vode u Kuršumlijskoj banji, Mišljenje, prijedlog i rukovodenje istražnim i kaptažnim radovima u svrhu zahvata termalne vode za potrebe "Kuršumlijske banje" tokom 1974. godine, F. D. Skupština opštine Kuršumlija, SR Srbija.
84. Zahvat pitke vode u Velikoj Kladuši, Mišljenja, prijedlog i rukovodenje istražnim i kaptažnim radovima I faze u svrhu zahvata pitke vode dubinskim bušenjem na širem podrucju Velike Kladuše (lokalitet "Kvrkulja"), Radovi izvršeni tokom 1973./74, F. D. Skupština opštine V. Kladuša, SR BiH.
85. Zahvat termomineralne vode u ljecilištu Bad Tatzmannsdorf, Mišljenje, prijedlog i rukovodenje istražnim i kaptažnim radovima tokom 1971./1974. godine, Bad Tatzmannsdorf, 1974. godine, F. D. Arhiv Ljecilišta Bad Tatzmannsdorf, Austrija.
86. Prilog rješavanju problema zahvata pitke vode u Primorskoj zoni Krša (sa Avdagicem), Rad objavljen u Zborniku radova 3. jugoslavenskog simpozijuma o hidrogeologiji i inženjerskoj geologiji, održanog 22–26. maja 1974. godine u Opatiji, knjiga I – Hidrogeologija, str. 305. – 326.
87. Zahvat termalne vode u Olovu, Mišljenje, prijedlog i rukovodenje istražnim i kaptažnim radovima u svrhu zahvata termalne vode u Olovu pomocu dubinskog bušenja, Olovo, 1975. godine, F. D. Arhiv SO Olovo, SR BiH.
88. Studijski i istražni radovi za snabdijevanje vodom Duvna (sa I. Avdagic), Sarajevo, 1975. godine, F. D. Zavod za hidrotehniku Gradevinskog fakulteta u Sarajevu – HZ./D – 142. SR BiH,
89. Studijski i istražni radovi za snabdijevanje vodom Posušja (sa I. Avdagicem), Sarajevo, 1975.godine, F. D. Zavod za hidrotehniku Gradevinskog fakulteta u Sarajevu – HZ./D – 145. SR BiH.
90. Izvještaj o dosadašnjoj saradnji na rješavanju problema zahvata mineralne vode u Jamnici i rezultatima istražnih i kaptažnih radova tokom 1971. godine, Sarajevo, 1975. godine, F. D. Marijan Badel, Zagreb, SR Hrvatska.
91. Zahvati termalne vode u Rimskim toplicama, Nastavak sa rukovodenjem istražnih i kaptažnih radova – II faza – u svrhu zahvata dodatnih kolicina termalne vode za potrebe proširenih kapaciteta Vojnog ljecilišta u Rimskim toplicama tokom 1974./75. godine, Rimske toplice 1975. godine, F. D. Vojno ljecilište u Rimskim toplicama, SR Slovenija.
92. Studijski i istražni radovi na izvorištima Mostarskog vodovodnog sistema (sa saradnicima), Sarajevo, 1976. godine, F. D. Zavod za hidrotehniku Gradevinskog fakulteta, knj. I i II HZ/D – 106 i HZ/D – 168, Sarajevo, SR BiH.
93. Zahvat termalne vode kod Višegrada, Mišljenje, prijedlog i rukovodenje istražnim i kaptažnim radovima u svrhu zahvata radioaktivne termalne vode na lokalitetu Višegradske banje pomocu dubinskih zahvata, Višegrad, 1976./77. godine, F. D. Skupština opštine Višegrad, SR BiH.
94. Zahvat termalne vode kod Bihaca, Mišljenje, prijedlog i rukovodenje istražnim i kaptažnim radovima u svrhu zahvata termalne vode u Gati kod Bihaca 1967./77. godine, F. D. Skupština opštine Bihac, SR BiH.
95. Prof. Dr KAREL ABSOLON – Sjecanja prigodom 100–godišnjice njegova rodenja, objavljeno u Biltenu Speleološkog društva "Bosansko–hercegovacki krš" – NAŠ KRŠ br. 4, god. 1978. u Sarajevu.
96. Zahvat pitke vode dubinskim bušenjem u Sarajevu, Mišljenje, prijedlog i rukovodenje istražnim i kaptažnim radovima u svrhu zahvata pitke vode dubinskim bušenjem na istocnoj periferiji grada Sarajeva (Sarajevska pivara) Sarajevo, 1978., F. D. Zavod za hidrotehniku Gradevinskog fakulteta u Sarajevu HZ/C – 120./503, mart 1980.
97. Zahvat mineralne vode u Tešnju, Mišljenje, prijedlog i rukovodenje istražnim i kaptažnim radovima u svrhu zahvata kisele mineralne vode na široj periferiji Tešnja 1977./78. godine, F. D. Skupština opštine Tešanj, SR BiH.
98. Zahvati pitke i tehnološke vode u Kozluku, Mišljenje, prijedlog i rukovodenje istražnim i kaptažnim radovima u svrhu zahvata pitke tehnološke vode za potrebe novoizgradene fabrike mineralne vode u Kozluku. Kozluk, 1979. godine, F. D. Arhiv Fabrike mineralne vode u Kozluku, Opcina Zvornik, SR BiH.
99. Zahvati ugljicnog dioksida u Klokotima, Nastavljanje rukovodenjem istražnim i kaptažnim radovima II faze na podrucju mofeta u Klokotima kod Kiseljaka u svrhu korišcenja ugljicnog dioksida u novoizgradenoj fabrici plina, Klokoti 1971./79. godine, F. D. "PLIN" fabrika tehnickih gasova, Sarajevo, SR BiH.
100. Zahvat termalne vode u Gradaccu, Nastavljanje rukovodenjem istražnim i kaptažnim radovima II faze u svrhu zahvata dodatnih kolicina termalne vode za novoizgradeno banjsko ljecilište u Gradaccu, Gradacac 1978./79. god., F. D. Arhiv Ljecilišta "Banje Gradacac", SR BiH.
101. Zahvat plinovite mineralne vode u Kozluku kod Zvornika, Mišljenje, prijedlog i rukovodenje istražnim i kaptažnim radovima III faze tokom 1978./79. godine, F. D. Arhiva Skupštine opštine Zvornik 1979. godine, SR BiH.
102. Mineralni izvor u Bad Schonau, Definitivno kaptiranje mineralne vode nabušene 1968./69. godine i pružanje tehnickih rješenja za racionalno korišcenje mineralne vode i plina (CO2) u novom (u izgradnji) ljecilišnom objektu tokom 1978./79. godine, Bad Schonau, 1979. god. F. D. Arhiv Ljecilišta Bad Schonau – Austrija.
103. Zahvat termomineralne plinovite vode kod Gracanice, Mišljenje, prijedlog i rukovodenje istražnim i kaptažnim radovima u svrhu zahvata plinovite termomineralne vode na lokalitetima Sockovac II i Boljanic, Gracanica, 1979./80. godine, F. D. Skupština opštine Gracanica, SR BiH.
104. Zahvat vode u kršu dubinskim bušenjem: a) u unutrašnjem pojasu dinarida (istocna periferija Sarajeva) i b) u primorskom pojasu dinarida (Slano kod Dubrovnika), Sarajevo, 1980. godine, F. D. Zavod za hidrotehniku Gradevinskog fakulteta HZ./C – 120./503, Sarajevo, SR BiH.
105. Zahvat termalne vode dubinskim bušenjem u Maloj Kladuši, Mišljenje, prijedlog i rukovodenje istražnim radovima u svrhu zahvata termalne vode na lokalitetu Mala Kladuša tokom 1979./80. godine, F. D. Arhiv Skupštine opštine Vel. Kladuša, SR BiH.
106. Zahvati pitke vode dubinskim bušenjem u Gracanici, Mišljenje, prijedlog i rukovodenje istražnim i kaptažnim radovima u svrhu zahvata pitke vode dubinskim bušenjem na širem podrucju opštine Gracanica tokom 1980./82. godine, F. D. Skupština opštine Gracanica, SR BiH.
107. Zahvati pitke vode dubinskim bušenjem u Velikoj Kladuši, Mišljenje, prijedlog i rukovodenje istražnim i kaptažnim radovima II faze u svrhu zahvata pitke vode na širem i užem podrucju V. Kladuše (lokaliteti: Kvrkulja, Vrnograc, Dabravine I i II, Barake i Todorovo) tokom 1977./78. godine, F. D. Skupština opštine Velika Kladuša, SR BiH.
108. Zahvati pitke vode dubinskim bušenjem u Cazinu, Mišljenje, prijedlog i rukovodenje istražnim i kaptažnim radovima II faze u svrhu zahvata pitke vode na užem i širem podrucju Cazina (lokaliteti: Vignjevici, Coralici Mutnik, Tržacka Raštela i Skok) tokom 1982./84. godine, F. D. Skupština opštine Cazin, SR BiH.

(Julije Hahamovic i Aleksandar Trumic, O životu i istraživackom radu Josipa A. Baca (sa bibliografijom od 1984.), Radovi Akademije nauka BiH, knjiga LXXIX, odjeljenje tehnickih nauka, knj. 10, Zbornik radova posvecenih akademiku Josipu A. Bacu, Sarajevo, 1986. godine, str. 7–22)