Neki narodni obicaji i vjerovanja s podrucja Sokola, Doborovaca i Džakula

Some national customs and beliefs in Sokol, Doborovci and Džakule

Abstrakt: U ovom prilogu autor je pribilježio samo neka narodna vjerovanja i narodne obicaje sa šireg prostora Sokola, Doborovaca i Džakula koja su se u našem narodu zadržala do današnjeg dana.
Kljucne rijeci: narodni obicaji, vjerovanja, gatke
Abstract: In this article the author brings some national customs and beliefs from a broader territory of Sokol, Doborovac and Džakula, which remained until the present day among our peple.
Key words: national customs, beliefd, fable

Narodna vjerovanja, legende i mitovi rasprostranjeni su u svim narodima, prenošena su s koljena na koljeno kroz vrijeme, ali i kroz prostor – tako da ih u potpuno istom ili slicnom obliku susrecemo kod susjednih, ali i medusobno vrlo udaljenih naroda… Strucnjaci se slažu da razna vjerovanja poticu još iz paganskih vremena, te da su se održala do današnjeg dana bez obzira što nemaju uporište u islamu i ostalim monoteistickim religijama.
U ovom radu uspio sam zabilježiti samo neka vjerovanja i gatke sa šireg podrucja Sokola, Doborovaca i Džakula koje sam cuo od Hasibe Ahmetbašic (65 godina) i nešto mladih žena – Bejhe Mehmedovic i Hasibe Fatmic.
Ovom prilikom prezentirat cemo neka vjerovanja koja su se i danas zadržala kod starijeg stanovništva, a narocito kod starijih žena na ovom podrucju.

Tako naprimjer:

- Ne valja uoci Jurijeva (Đurdeva) sa njiva ništa nositi kuci – zmije dolaze kuci tokom godine,
- Ne spavaj na Jurijev (Đurdev) – tokom godine bit ceš dremovan i mrzovoljan,
- Ne valja cetvrtkom saditi povrce – uništit ce ga crvi,
- Ne valja bebu ostaviti bez makaza ili noža pod jastukom – zamijenit ce je vile,
- Ne valja milovati umornu djecu – pomrijet ce od uroka,
- Ne valja da napolju prenoci bebina odjeca – dijete ce dobiti Ťvrisakť,
- Ne valja jesti pred trudnicom – dobit ceš Ťjecmenjak na okoť,
- Ne valja nocu sjeci nokte i bacati ih bilo gdje –skupljat ceš ih na Ahiretu (na onom svijetu),
- Ne valja petkom prati odjecu – umrijet ce starješina,
- Ne valja mlijeko da kipi – kvari se kvalitet mlijeka,
- Ne valja odjecu prati pratljacom petkom i utorkom –udaraju gromovi,
- Ne valja prati odjecu kad su Ťkresoviť – cijepa se odjeca,
- Na valja se vjencati izmedu dva bajrama – život u braku nece biti dobar i skladan,
- Ne valja se kupati izmedu akšama i jacije – može se Ťnagrajisatiť, (nagaziti na ogramu; nastradati)
- Ne valja da posuda s vodom prenoci nepokrivena – šejtani pljuju i peru noge u njoj,
- Ne valja se preoblaciti pred sijanje graha – opada cvijet,
- Ne valja poslije vecere istresati peškire sa sinije – šejtani dolaze i Ťberuť mrve,
- Ne vala mijenjati zarucnicki prsten, poremeti se život,
- Ne valja da preko Ťmejitať (mrtvaca) prede macka – stvorit ce se vampir,
- Ne valja da ti macka presijece put – nešto ce ti se podrepiti (doci ce do nesrece),
- Ne valja ubijenu zmiju dizati iznad koljena – bole noge,
- Ne valja nocu bez Ťglavnjeť (žeravice) prilaziti vodi - mogu te odvesti vile,
- Ne obuvaj prvo lijevu nogu – napustit ce te sreca,
- Ne valja mijenjati motiku – bole leda,
- Ne daji srp iz ruke u ruku – posjeci ceš se,
- Ne otvaraj kucu bez “bismilleta” (molitve bogu) – šejtani cekaju na vratima,
- Ne valja utorkom nositi vatru iz komšiluka na ožegu – vrane nose pilice,
- Ne valja zadržati Ťzarukuť (zarucnicki prsten i sl.) – neceš imati srece,
- Ne valja “nasaditi” kvocku kad cvjetaju lipe – bit ce pilici bolesni,
- Ne valja u gostima sjeci nokte – bude svade u kuci,
- Ne valja muško dijete tuci oklagijom – napuštat ce ga žene,
- Ne valja ženi sjediti na vreci – rodit ce puno djece,
- Ne valja dijete pokrivati odjecom roditelja – dobit ce epilepsiju,
- Nek dijete ne spava izmedu roditelja – nagraisat ce,
- Ne valja dijeliti kurbansko meso prije nego što ga okusi onaj ciji je kurban – nece biti Ťkabulť (od boga primljen),
- Ne valja ustati na lijevu stranu – tog dana nema srece,
- Ne zahvaljuj davaocu sadnica cvijeca – nece se omladiti,
- Ne valja djecu prenositi preko vode bez šibice – dobit ce dizenteriju,
- Ne valja sipati kahvu preko ruke – bolit ce stomak,
- Ne valja ženama prolaziti ispred zaprege – bit ce nesrece,
- Ne pitaj lovca kuda ide – nece imati ulova,
- Ne ogledaj se nocu – Ťnagrajisatť ceš,
- Ne valja se nocu cešljati – navuci ceš neku nesrecu,
- Ne valja ljusku od oraha bacati u vatru – bit ce galame u kuci,
- Ne valja ljusku od jajeta bacati u vatru – nece se Ťleciť živina,
- Ne valja jaja za Ťleženjeť davati drugom – nece se izleci pilici,
- Ne valja se vracati ako te nešto naglo prepadne – oboljet ceš.
- Ne valja nocu ici na Ťdrvenjakť (mjesto u dvorištu gdje se sijeku drva) – nagrajisat ceš,
- Ne valja sanjati bistru vodu – ožalostit ceš,
- Ne valja sanjati zmije – imat ceš dosta neprijatelja,
- Ne valja sanjati orahe – bit ce galame u kuci,
- Ne valja dojiti dijete dok grmi – udaraju gromovi,
- Ne obaraj cetvrtkom drvo za gradu – nagrizat ce ga Ťcrvicať,
- Ne motaj konac na klupko prema sebi – navuci ceš nesrecu,
- Ne valja kvocku “nasaditi” uvece – izlegu se samo pijetlovi,
- Ne valja spavati s novcem pri sebi – nagrajisat ceš,
- Ne valja porodilji tokom Ťceteresniceť (40 dana poslije poroda) izlaziti napolje poslije zalaska sunca – može poludjeti,
- Ne valja se penjati “necistoj” ženi na kalemljeno drvo – uvehnut ce,
- Ne valja obarat (sjeci) kalemljeno drvo – umiru djeca,
- Ne spavaj pod orahom – izludit ceš,
- Ne valja sjeci drva u akšam – bole zubi,

Ne valja trudnici…

- Ne valja trudnici ubiti zmiju – djetetu ce smrdjeti usta,
- Ne valja trudnici gledati u otvoreni plamen – beba ce imati crveno lice,
- Ne valja trudnici jesti ribu – bit ce nemirno dijete,
- Ne valja trudnici sjediti na pratljaci – rodit ce nakaradu,
- Ne valja trudnici prelaziti preko loze ili konopca – ugušit ce se beba u porodu,
- Ne valja trudnici vracati se – bude ce težak porod,
- Ne valja trudnici perutati živinu – dijete ce imati kožnu bolest,
- Ne valja trudnici jesti naceto voce – dijete ce biti krastavo,
- Ne valja trudnici nositi u krilu jaja – dijete bude slinavo,
- Ne valja trudnici dolijevati vodu na vodu – dijete ce dobiti djecju kilu,
- Ne valja trudnici prelaziti preko noža – dijete ce imati Ťzecju usnuť (rasjecenu usnu),
- Ne valja trudnici jesti Ťbuljkeť (kokošiji želudac), dijete ce imati velike usne,
- Ne valja trudnici da sjedi na pragu – bit ce težak porod,
- Ne valja trudnici jesti orahe – dijete ce imati lišajeve,
- Ne valja trudnici gledati mrtvaca – dijete ce biti žuto.
- Ne valja da macka prode trudnici izmedu nogu – bit ce dijete dlakavo.

Lijecenje gatanjem

- Kada bi neko obolio od lišaja, kao lijek uzimao bi pepeo, kvasio i u njega umakao prst, a zatim mazao po lišaju izgovarajuci rijeci: “Lišaj, vlaše, pepo naše, sunce pride lišaj se razide” ili “Njiva, lišaj, maslo sjeme, maslo se razide lišaj pride.”
- Oboljeli od sugreba (svrbeža tijela) koristio je kostrijetnu torbu s kojom bi tokom noci, do pojave sunca, do tri puta (u tri navrata) odlazio u poljski klozet i cešao se njome po koži, a zatim je bacao na krov od klozeta. Tako je svrbež nestajala.
- Ako se oboljeli od crvenog vjetra do tri puta prije sunca provuce kroz parijencu u kojoj se parila odjeca bolest nestaje,
- Kad se u ruci pojavi škripa, oko ruke se vezao predeni konac (nita),
- Ako dijete ima probleme dok mu nicu zubi, u vodu bi se stavljao pirinac (riža) – radi lakšeg nicanja i zdravlja zuba,
- Kad se djetetu izvadi prvi zub bio je obicaj baciti ga na tavan radi zdravlja i tvrdoce zubi,
- Ako bi dijete previše plakalo (bilo ljuto), onda bi ga kupali vodom iz bare – da bi bilo dobro kao bara,
- Ako porodena žena poželi da joj sljedece dijete bude drugog pola, prvu pitu maslanicu koju joj donesu “na babine” - prevrne i pojede dva zalogaja,
- Da bi se izlijecio od “guta oko vrata”, oboljeli bi žmireci uzimao kamencic iz zidane kuce i njime tri puta prelazio oko “gute”, a zatim vracao kamencic odakle ga je i uzeo,
- Tisovo drvo koristilo se za zaštitu od vracanja,
- Ako dijete dugo ne bi progovorilo, pojilo se iz stocnog zvona,
- Ako bi dijete bilo previše strašljivo, komad krpe sa poljskog strašila “ušivao” mu se u jastuk,
- Da bi se uklonio jecmicak sa oka, tri puta bi se okruživao novcicem, a zatim novcic ostavljao na raskršcu,
- Ako dijete teže oboli, onda bi ga prije sunca iznosili na raskršce i “prodavali” prvom covjeku ili ženi koja naide putem. Onaj ko drži dijete u rukama, obraca se prolazniku rijecima: “Hajde da ti prodam ovo dijete.” Ovaj ga uzima u ruke, daje mu neko novo ime i vraca majci u ruke, koja prolaznika zatim daruje nekim poklonom.,
- Kad krava dobije upalu vimena, vime bi se do tri puta “potiralo” desnom stranom dimija,
- Ako govece dobije Ťbionuť na oku, (vrsta oboljenja oka) oko vrata bi mu se stavljala bijela loza, a u oko šecer,
- Kad krava muzara “krije” mlijeko, onda bi se donosio kamen iz vode, stavljao na poliveni predni peškir i prebacivao kravi preko krsta,
- Ako dijete ima Ťnocne moreť, uz njega se stavlja pratljaca i izgovaraju rijeci: “Umjesto ovoga djeteta, evo ti pratljaca.” (pratljaca, drveni predmet s ruckom koji je služio pri pranju veša)
- Ako neko ima glavobolju, iz unutrašnjosti munare donesu mu se paukove (radine) dlake i ušivaju u kapu,
- Ako nekoga zaboli stomak, onda izvrnu koprenu, nasiju luga i daju mu da popije,
- Ako dijete duže ne može progovoriti, onda se skine gornji žrvanj u vodenici i na donjem skuha kolac koji se daje djetetu da ga pojede,
- Kad dijete ima vrisak, uzimaju ga dvije žene (ne može mati), a zatim, njihajuci, iznose i unose kroz vrata sa zapadne strane kuce, izgovarajuci rijeci: “Njišem, njišem vrisak da iznjišem – da nestane, malo da ga ostane.”
- Ako bi dijete previše plakalo, do tri puta bi se provlacilo kroz uckur,
- Ako se govecetu napuše stomak, skuplja se i pali kokošje perje,
- Ako dijete dobije Ťkrupuť po jeziku, treba ga prije izlaska sunca iznijeti pod krušku i njegovim tabancicima udarati po deblu, govoreci: “Bježi krupa, ubit ce te kruška, sunce pride, krupa se razide.”
- Ako bi dijete “dobilo” sandžiju, onda bi se našlo drugo dijete, obavezno “mjezimac” koje bi u brdu (dio stana na kojem se tkalo), ranije potopljenom u bari, donosilo vodu sa te bare, istresalo u posudu iz koje bi se oboljelo dijete pojilo do tri puta, (sandžija, probodi, protisli u prsima, žiganje unutar tijela),
- Ako bi neko obolio od dalka (dalak, otok slezene, podrast, tumor), vjerovalo se da se gatanjem dalk može isjeci. Sjekao bi se tako što bi se sjekira svojim oštrim dijelom laganim dodirom u razlicitim pravcima povlacila po stomaku uz rijeci: “Sjecem dalak da ga nestane, da ga malo ostane.” Ako bi se radilo o vodenom dalku, oboljeli bi morao ustati prije izlaska sunca, otici na potok ili baru, sageti se i jezikom zahvatati vodu, piti i izgovarati rijeci: “Locem vodu kao pas, idem kao rak, da dalka nestane, da ga malo ostane.”
- Ako bi se govece razboljelo, vjerovalo se da se može izlijeciti na sljedeci nacin: covjek ili žena uzima “haljinac “ (motka za nošenje opranih haljina) – “uzjaše ga” i krece prema govecetu kod kojeg se nalazi drugi covjek koji kao da nešto para i pita ga: “Šta to radiš?” Odgovor glasi: “Param, param paucinu da isparam.”. Onaj “sa haljinaca” mu odobrava: “Paraj, paraj, dok ne isparaš.” I to se ponavlja do tri puta.

Ostala vjerovanja