Gračanički Glasnik
Broj 13, Maj 2002

Sadržaj:

Prof. dr. Galib Šljivo, Izlaz Bosne i Hercegovine na Jadran, (historijska monografija) Planjaks, Tešanj, 2001.

Autor ovog djela, profesor Opće historije novog vijeka i savremenog doba na Filozofskom fakultetu u Tuzli, poznati je naš historičar, koji se već dugo vremena bavi proučavanjem historije Bosne i Hercegovine u 19. stoljeću. Do 1976. godine radio je kao gimnazijski profesor u Orašju. Nastavničku karijeru nastavlja na Višoj pedagoškoj školi u Banja Luci. Za profesora Opće historije novog vijeka i savremenog doba i Metodike nastave historije u zvanju redovnog profesora univerziteta izabran je 1991. godine. Bio je osnivač i direktor Instituta za istoriju u Banja Luci u periodu od 1979. do 1992. godine, kada mu je zbog novonastalih političkih okolnosti spriječen svaki rad.
Od 1984. godine ima najviše naučno zvanje: naučni savjetnik.
Uže polje njegovog naučnog interesovanja je bosanskohercegovačka historija 19. stoljeća. U okviru tog naučnog projekta, na kojem radi više od 30 godina, do sada je objavio 9 obimnih naučnih monografija: Omer-paša Latas u Bosni i Hercegovini 1850.-1852., Klek i Sutorina u međunarodnim odnosima, Bosna i Hercegovina 1788.-1812., Bosna i Hercegovina 1813.-1826., Bosna i Hercegovina 1813.-1826. (drugo izdanje), Bosna i Hercegovina 1827.-1849., Bosna i Hercegovina 1849.-1853., Bosna i Hercegovina 1854.-1860., Orašje 1863.-1995. Deseta monografija iz tog projekta pod naslovom "Izlaz Bosne i Hercegovine na Jadransko more" na više od 375 stranica obrađuje zanimljivo i nedovoljno proučeno pitanje bosanskohercegovačke historije, čije se refleksije na neki način protežu do današnjeg dana.
Riječ je o nedovoljno proučenom isječku bosanskohercegovačke historije (od 1815.-1878. godine), koji je samo marginalno doticala naša historiografija. "Ni u radovima šireg značaja", kako kaže autor, ovom pitanju nije posvećivana veća pažnja. U historijskoj se nauci ostalo kod činjenice da je dubrovačka teritorija Karlovačkim mirovnim ugovorom 1699. godine odvojena od mletačkog posjeda s dva zemljouza, Klekom i Sutorinom, i da je Bečkim kongresom 1815. godine, kad je Austrija, poslije svih promjena koje je donijelo Napoleonovo vrijeme, konačno zaposjela nekadašnje teritorije Venecije i Dubrovnika na jadranskoj obali, dubrovačka teritorija je i dalje ostala presječena s dva uska zemljišna jezička i time prekidala kontinuitet novostečenog austrijskog posjeda na jadranskoj obali".
To je, zapravo, onaj teritorij današnjeg Neuma, koji pripada Bosni i Hercegovini i onaj u Sutorini, koji je u sastavu Crne Gore. Za ta dva bosanskohercegovačka izlaza na Jadransko more pokazivale su, tokom cijelog 19. stoljeća, interesovanje tada vodeće sile u Evropi: Engleska, Francuska, Austrija, Italija i Rusija, ali i male kao što su Srbija i Crna Gora. Na momente, taj diplomatski sukob dovodio je pomenute zemlje na ivicu ratnog sukoba većih razmjera.
Rasvjetljavajući sve aspekte tog pitanja, ova knjiga predstavlja značajan naučni doprinos i smanjuje još jednu prazninu u našoj historijskoj nauci.
Period od Bečkog (1815.) do Berlinskog (1878.) kongresa posebno je obilježen zamršenim odnosima i peripetijama između dvije velike imperije: Otomanske i Habzburške. Njihovi međusobni odnosi nerijetko su se prelamali preko Bosne i Hercegovine, kao granične pokrajine između dva međusobno suprotstavljena svijeta. U tim velikim "igrama", male bosanske enklave na Jadranu, bile su ozbiljan kamen spoticanja, predmet natezanja i nagađanja ne samo Austrije i Turske, već i drugih evropskih sila. Ponekad im se pridavao značaj mnogo veći nego što su ga objektivno imale. Dopadljivim kazivanjem i stilom, uz potpunu naučnu aparaturu i historijske izvore (pretežno zapadne provenijencije), manirom iskusnog historičara, autor nas "naprosto" vodi za ruku zamršenim putevima tadašnje velike evropske diplomatije i na primjeru Neuma i Sutorine pokazuje njezino ružno naličje. U tri velika poglavlja knjige upoznajemo tajne misije i ultimatume, prazne pregovore i nagodbe, dugotrajne sporove i zabrane pristupa moru, odnosno prolaska poštanskom cestom kroz Neum, pokušaje razmjene teritorija itd.
Zvuči poznato, zar ne?
U historijskom smislu, to su događaji dugog trajanja, koji se ne završavaju u jednom stoljeću, pa su i danas na neki način prisutni u globalnim sporovima na Balkanu. Uvjereni smo u to da će se pojavljivanjem ove naučne monografije raširiti vidokrug naših saznanja iz tog dijela naše historije. Stoga će, kako nam se čini, ova knjiga zainteresovati ne samo naučne krugove, već i širu javnost. (Omer Hamzić)